<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<rss version="2.0"
    xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
    xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
    xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
    xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
    xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">

    <channel>
    
    <title>Hrvatska</title>
    <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/</link>
    <description></description>
    <dc:language>en</dc:language>
    <dc:creator>hrvoje@wmd.hr</dc:creator>
    <dc:rights>Copyright 2010</dc:rights>
    <dc:date>2010-08-25T07:00:59+00:00</dc:date>
    <admin:generatorAgent rdf:resource="http://expressionengine.com/" />
    

    <item>
      <title>Mario Alilovi&#263; osvojio srebro i u cestovnoj utrci</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/mario-alilovi-osvojio-srebro-i-u-cestovnoj-utrci/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/mario-alilovi-osvojio-srebro-i-u-cestovnoj-utrci/#When:07:00:59Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/mario-alilovi-osvojio-srebro-i-u-cestovnoj-utrci//" title="Mario Alilovi&#263; osvojio srebro i u cestovnoj utrci"><img src="/images/uploads/vijesti/mario-alilovic-osvojio-srebro-i-u-cestovnoj-utrci-FOTO_ARHIVA.jpg" alt="Mario Alilovi&#263; osvojio srebro i u cestovnoj utrci" title="Mario Alilovi&#263; osvojio srebro i u cestovnoj utrci" width="200px" /></a><p>
 &nbsp;Od samog po&#269;etka utrke Mario je krenuo "na sve ili ni&scaron;ta" i oti&scaron;ao u solo bijeg, no uhva&#263;en je polovinom kruga.<br />
 Na najte&#382;em usponu (11%) francuski natjecatelj je napravio razliku, koju su poku&scaron;ali nadoknaditi Mario i danski biciklist, no to im nije uspjelo, pa se 5 km prije cilja Mario odvojio i solo pro&scaron;ao ciljnu crtu.</p>
<p>
 Pobijedio je Francuz Quentin Aubague,&nbsp; s 1.min. 40 sek. prednosti ispred Marija, a tre&#263;i je bio Danac Alan Schmidt s 2min.i 13sek. zaostatka za pobjednikom. Time je Mario ponovio uspjeh s pro&scaron;logodi&scaron;njeg SP u Bogognu u Italiji.</p>





]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2010-08-25T07:00:59+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>CROATICA 2010. ZAGREB: Nacionalna filatelisti&#269;ka izlo&#382;ba</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/croatica-2010.-zagreb-nacionalna-filatelistika-izloba/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/croatica-2010.-zagreb-nacionalna-filatelistika-izloba/#When:09:37:01Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/croatica-2010.-zagreb-nacionalna-filatelistika-izloba//" title="CROATICA 2010. ZAGREB: Nacionalna filatelisti&#269;ka izlo&#382;ba"><img src="/images/uploads/vijesti/TEH_MUZ_izlozba.jpg" alt="CROATICA 2010. ZAGREB: Nacionalna filatelisti&#269;ka izlo&#382;ba" title="CROATICA 2010. ZAGREB: Nacionalna filatelisti&#269;ka izlo&#382;ba" width="200px" /></a><p> Izlo&#382;ba &#263;e biti popra&#263;ena nizom doga&#273;anja i posebnih filatelisti&#269;kih atrakcija i doga&#273;anja od kojih isti&#269;emo :</p><ul> <li>  prvu svjetsku marku &ndash; &ldquo;Black Penny&rdquo; iz 1840. god.; prve marke na podru&#269;ju Hrvatske 1850. god. ; Prve hrvatske marke &ndash;1918. -&nbsp; 1941.&nbsp; -&nbsp; 1991.</li> <li>  Poseban prijenos po&scaron;te tramvajem - Tramvajska po&scaron;ta .</li> <li>  Radionice za mlade i po&#269;etnike u filateliji</li> <li>  &Scaron;kola filatelije : Kako i za&scaron;to skupljati marke ?</li> <li>  Djeca crtaju marke</li> <li>  Predavanje <img src="http://opatija-hr.info/images/smileys/emoticon-0119-puke.gif" width="19" height="19" alt="Puke" style="border:0;" />nbsp; Kako se izraditi izlo&#382;ak</li> <li>  Poseban po&scaron;tanski ured</li> <li>  Prigodni po&scaron;tanski &#382;igovi.</li></ul><p> Treba spomenuti da je ova izlo&#382;ba nastavak niza velikih filatelisti&#269;kih izlo&#382;bi u Hrvatskoj od kojih isti&#269;emo svjetsku izlo&#382;bu JUFIZ III. odr&#382;anu od 20. - 25. 5. 1956., zatim europsku regionalnu izlo&#382;bu ALPEADRIAPHILA 2004, odr&#382;anu 10. - 12. 9. 2004. i jubilarnunacionalnu filatelisti&#269;ku izlo&#382;bu CROATICA 1907-2007 odr&#382;anu od 8. do 12. 9. 2007. U posljednje vrijeme hrvatski filatelisti osvajaju na svjetskim i me&#273;unarodnim izlo&#382;bama brojne medalje, a samo u 2009. &#269;ak 109 od zlatnih do bron&#269;anih. Sudjelovanje na izlo&#382;bi CROATICA 2010 ZAGREB je kvalifikacija za sudjelovanje na me&#273;unarodnim izlo&#382;bama u 2011. godini na svjetskoj izlo&#382;bi PHILANIPPON 2011 u Japanu i INDIPEX 2011 u Indiji kao i za&nbsp; europsku izlo&#382;bu ALPE-ADRIA 2011 OPATIJA.</p><p>
 Vi&scaron;e o hrvatskoj filateliji i izlo&#382;bi na web stranici HFS-a&nbsp; <a href="http://www.hfs-cpf.hr/">www.hfs-cpf.hr</a> .</p>




]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-08-23T09:37:01+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>WORLDPRESS by Vizy 07</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/worldpress-by-vizy-07/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/worldpress-by-vizy-07/#When:08:37:41Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/worldpress-by-vizy-07//" title="WORLDPRESS by Vizy 07"><img src="/images/uploads/vijesti/svinje.jpg" alt="WORLDPRESS by Vizy 07" title="WORLDPRESS by Vizy 07" width="200px" /></a><p> Mrski <strong>socijalizam</strong>, odnosno njegova najgora varijanta <strong>komunizam</strong> je za nama debelih dvadeset godina. Mrzili smo redove za &scaron;e&#263;er, ulje i kavu, proklinjali bonove, u mislima mitraljezirali komunisti&#269;ke vlastodr&scaron;ce, a istovremeno pri&#382;eljkivali njihov dokoni na&#269;in &#382;ivota kroz kapitalisti&#269;ki poredak. Sanjali smo kapitalizam, ljudi moji. I gledali na sat kad &#263;e do&#263;i.</p><p> &nbsp;</p><p> <img alt="" src="http://winarco.com/wp-content/uploads/2009/08/8GB-Spy-Camera-Watch-hand.jpg" style="width: 510px; height: 512px;" /></p><p> &nbsp;</p><p> Gastarbajteri su nas redovito prilikom dolaska ovamo kljukali pri&#269;ama o tom bogatom zapadu, mamili &#269;okoladicama "Milka" i gumenim bombonima... Uzdisali smo za njihovim mercedesima, "bemveima", ku&#263;erinama... Televizijska slika u boji nam je kroz razne "Dinastije" i "Dallase" mamila uzdahe ushita. Svakodnevno smo se u intimi dnevnog boravka &scaron;etali prostranim salonima prebogatog Blakea Carringtona i &#382;ene mu Kristle. A roditelji su nas hrabrili kako &#263;e vrag odnijeti i Tita i partiju, i mrsku nam Jugoslaviju, te &#263;emo jednom i mi do&#382;ivjeti da postanemo dio toga prebogatog zapadnog svijeta, u kojemu &#263;e nam te&#263;i "med i mlijeko".</p><p> &nbsp;</p><p> <img alt="" src="http://i.ytimg.com/vi/6lcZRWU5ZrY/0.jpg" style="width: 480px; height: 360px;" /></p><p> &nbsp;</p><p> I do&#269;ekasmo i taj preva&#382;ni dan, u kojemu su nas na&scaron;i politi&#269;ari uveli u taj dugosanjani svijet kapitalizma. 46 godina smo nestrpljivo i&scaron;&#269;ekivali taj datum. A mnogi i pomrije&scaron;e, ali ga ne do&#269;eka&scaron;e! I u krvi izvojevasmo taj svijet! I po&#269;e&scaron;e se nizati godine na&scaron;e pod kapitalisti&#269;kom kapom, a mi promatrasmo kako d&#382;epovi postaju deblji samo onima koji su nas u taj svijet uveli. Zapravo, primijetismo da je istim onim ljudima koje smo mrzili 46 godina, sada jo&scaron; bolje, da izvrsno plivaju u tom kapitalisti&#269;kom svijetu, te postaju sve deblji i masniji, zapravo prave neumjerene kapitalisti&#269;ke svinje.<br /> <br /> Kad razmi&scaron;ljam o na&scaron;oj povijesti, primje&#263;ujem upravo jednu frapantnu &#269;injenicu, a ta je da mi na neki cilj uvijek stignemo sa zaka&scaron;njenjem, upravo u vrijeme kad je "gozba" zavr&scaron;ila, a na stolu ostale samo "mrvice".&nbsp; Zbog toga &scaron;to vje&#269;ito kasnimo, smo i vje&#269;iti luzeri. Ne&#263;u sada potkrepljuju&#263;i izre&#269;enu tvrdnju protresati hrvatsku povijest i navoditi primjere od "stolje&#263;a sedmog", ali &#263;u navesti jedan fri&scaron;ki primjer ka&scaron;njenja, koji nam, duboko sam u to uvjeren, ni&scaron;ta dobrog ne donosi, a to je prekasni ulazak na&scaron;e zemlje u EU. Zapravo donosi dobro samo ovim na&scaron;im novokomponiranim i dobro ugojenim kapitalisti&#269;kim svinjama!</p>
<p> &nbsp;</p><p> <img alt="" src="http://www.weaversway.coop/blog/uploaded_images/pig-723859.jpg" style="width: 356px; height: 500px;" /></p><p> &nbsp;</p><p> Da malo razlo&#382;im ovo &scaron;to napisah. Znamo i ekonomski analiti&#269;ari nas u&#269;e da kapitalisti&#269;ki svijet danas pro&#382;ima najgora varijanta kapitalizma (ona neoliberalna kojoj smo se i mi priklonili), koja vidi samo profit (povucimo tu paralelu sa najgorom izvedenicom socijalizma tj. komunizmom koji smo pro&scaron;li!). Taj neoliberalni kapitalizam danas preziru obi&#269;ni ljudi diljem svijeta, od Amerike do Europe. Ta vrsta kapitalisti&#269;ke svinje je u jad i bijedu bacila mno&scaron;tvo obitelji. Ona je kupila vode&#263;e politi&#269;are svih stranaka diljem svijeta, ta "svinja" hrani korupciju, potpla&#263;uje, potkupljuje, cijedi, izrabljuje, ubija... Ni&scaron;ta joj nije sveto, od ni&#269;ega ne preza. I nezasitna je. Gledaju&#263;i na&scaron;u bli&#382;u hrvatsku pro&scaron;lost, &#269;itaju&#263;i o tolikim aferama u kojima se na&#273;o&scaron;e na&scaron;i politi&#269;ari, razuman &#269;ovjek ne mo&#382;e, a da ne posumnja da ih ista ta "svinja" hrani svojim "salom i ma&scaron;&#263;u". Jadni su takvi vo&#273;e svoga naroda koji su za malo "&scaron;peka i &#269;varaka" u stanju potpisati bilo &scaron;to, u&#269;initi bilo &scaron;to! Na &scaron;tetu vlastitog naroda i vlastitih ljudi!</p><p> &nbsp;</p><p> <img alt="" src="http://img541.imageshack.us/img541/7859/opsadavarsavskojuhicenp.jpg" style="width: 550px; height: 299px;" /></p><p> &nbsp;</p><p> I danas kad je EU- zajednica "mrsa od te svinje sita", kad joj prijeti raspad uslijed kapitalisti&#269;kog neoliberalizma, kad euro puca po svim &scaron;avovima, mi dolazimo na gozbu, nose&#263;i darove "misirske". Nose&#263;i sve vrijedno &scaron;to jo&scaron; imamo i &scaron;to nam je preostalo. Nose&#263;i glavu naroda svoga, svoje povijesti, prolivene krvi, nacionalnog ponosa, na pladnju... Nemojte mi re&#263;i da ovo nije istina! Nemojte me vrije&#273;ati! Nemojte mi o domoljublju ovoga puta! Jer ja jesam domoljub i di&#269;im se time! I zato me i boli! ISTINA JE TO, SVAKODNEVNA NA&Scaron;A ISTINA! Ali nitko o tome ne pi&scaron;e! Istina kakvu nam serviraju mediji, je istina pla&#263;ena masno od te iste kapitalisti&#269;ke svinje, narode moj! Istina je to jedne nezasitne svinje u &#269;ijem se koritu na&#273;osmo, a da toga ni svjesni nismo!<br /> <br /> Debelo smo zakasnili sa samostalno&scaron;&#263;u, debelo smo zakasnili s EU projektom! Sad je kasno! Drugi su pojeli pe&#269;enje i omastili brke. Preostale su samo mrvice! Je li se vi nadate &#269;emu boljemu? Kakav je va&scaron; san danas? Kako danas &#382;ivite? Je li to ono &scaron;to su na&scaron;i starci 46 godina sanjali?<br /> <br /> Prijatelji moji dragi, postoji rje&scaron;enje. KAPITALISTI&#268;KE SVINJE NA DIJETU! &Scaron;TO PRIJE TO BOLJE! Postoji li itko u ovoj Lijepoj Na&scaron;oj da re&#269;eno sprovede? Da ka&#382;e: <strong>BILO JE DOSTA PRASANJA!</strong></p><p> &nbsp;</p><p> <strong><img alt="" src="http://s1.trosjed.net.hr/trosjed/avatari/43147a_0_G3HeZ.jpg" style="width: 500px; height: 375px;" /></strong></p>



]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-08-20T08:37:41+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Sedam dana stvaranja &#45; nedjelja i ponedjeljak</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/sedam-dana-stvaranja-nedjelja-i-ponedjeljak/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/sedam-dana-stvaranja-nedjelja-i-ponedjeljak/#When:10:16:48Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/sedam-dana-stvaranja-nedjelja-i-ponedjeljak//" title="Sedam dana stvaranja - nedjelja i ponedjeljak"><img src="/images/uploads/vijesti/sedam_dana_stvaranja2010.jpg" alt="Sedam dana stvaranja - nedjelja i ponedjeljak" title="Sedam dana stvaranja - nedjelja i ponedjeljak" width="200px" /></a><p> <strong>PRVI DAN</strong></p><p> Sve&#269;ano otvorenje u nedelju 15. 08 otvorio se spektakularno i da druga&#269;ije, ispred Ka&scaron;tela u Pazinu, vrlo prohladne istraske ve&#269;eri galerijom Dru&scaron;tva likovnih stvaratelja Pazina, koja je predstavila &ldquo;7x7&rdquo;, izlo&#382;bu Davor Sanvincenti, dok je nakon toga usledilo sve&#269;ano otvaranje Festivala intrigantnom instalacijom Davorke Tumpi&#263; "Uhva&#263;eni plijen". Instalacija koja je postavljena na samom ulazu u muzej Ka&scaron;tela, u prvoj kamenoj prostoriji, u &#269;ijem centru se nazio jedan name&scaron;teni bra&#269;ni krevet na sredini prostorije, koji simbolizira uhva&#263;eni pljen intimnosti i trenutnosti stvaranja vezanog za instalaciju, odnosno umjetni&#269;ki izraz proizveden u jedinstveno iskustvo koje umjetniku omogu&#263;ava li&#269;nu interpretaciju stvarnosti, intimnosti i seksualnosti. Instalacija kao showcase u jednom vremenu globalizacije i otu&#273;enja, ose&#263;ajnosti i intimnosti, danas gotovo zanemarena i skoro zaboravljena katagorija.<br /> Zatim je usledila prezentacija &ldquo;BRAND BOOK-a 7DS &ldquo; beogradskog performera<br /> Zorana Raj&scaron;i&#263;a &ldquo;7 dana&ldquo; po&#269;etak performansa koji &#263;e se nastaviti svih sedam dana tokom festivala. Da bi zatim usledio centralni doga&#273;aj ve&#269;eri, projekcijom filma &ldquo;Opsesija&rdquo;Matije Debeljuha, kaoti&#269;na pri&#269;a o teskobnim ljubavnim i kompliciranim seksualnim odnosima, kao i frustracijama i strahovima koje ne isplivavaju odmah, ali su ipak tu. Film raspravlja o mogu&#263;nosti do&#382;ivljavanja prave ljubavi, koja bi bila izbavljenje. U pitanju je zapravo video instalacija koja je ve&#263; zapa&#382;ena na nekim filmskim festivalima u Hrvatskoj ali je tako&#273;e jako dobro prihva&#263;ena od strane likovnih teoreti&#269;ara, zbog pretpostavljam izuzetne slikovnosti video materijala: kao spoja umjetni&#269;kog i eksperimentalnog videa ali i igranog filma. Film u potpunosti komunicira sa estetikom muzi&#269;kog videa, zbog cjelokupnog dizajna i fotografije, tako uz pa&#382;ljivo birane stilske izra&#382;aje, svetla, boje, zvuka, kadriranja stvorile odre&#273;enu sugestiju i zaklju&#269;ak o radnji filma. Iznad svega autor filma ispituje i ve&scaron;to artikuli&scaron;e vizuelnim aspektima filma kao osnovnog medija.<br />
 Za kraj ve&#269;eri usledio je koncert i party na tvr&#273;avi sa spektakularnim pogledom, koncertom gipsy swing jazz banda &ldquo;HOT CLUB DE ISTRA&ldquo; .</p><p> <strong>DRUGI DAN</strong></p><p> Drugi dan pazinskog Festivala Sedam dana stvaranja protekao je obe&#263;avaju&#263;e. Po&#269;eo je razgovorom i performansom Damira &#268;argonje &#268;arlija, koji su upotpunili rje&#269;ani Sven Stilinovi&#263;, Branko Cerovec i Taj&#269;i &#268;ekada na diskusiju odnosno predavanju &bdquo;Razgovori o direktnoj komunikaciji u umjetnosti&ldquo;, nakon &#269;ega je usledio &#268;arlijev performans &bdquo;Crveno crni politi&#269;ar&rdquo;, u kome je &#268;arli u komunikaciji sa publikom nedvosmisleno pokazao crveno crnog politi&#269;ara simpati&#269;nim ali nadasve ukusnim razgoli&#263;avanjem (odnosno sopstvenu obojenu stra&#382;njicu). Usledila je cini&#269;na ali i duhovita poruka svim hrvatskim politi&#269;arima. Cerovec, Sven, &#268;arli i Taj&#269;i &#268;akada su na diskusiji sa publikom raspravljali o mo&#263;i performansa i energiji koja ostaje zauvek bez obzira na vlast, i zapravo o akciji u kome je komentiran raniji performans, gde su preko grafita na zidu kukastog krsta, zaljepili sliku Tita, na &scaron;ta je samo obli&#382;nji Dom umirovljenika reagirao vrlo pozitivno. U pitanju je &#269;uveni performans akcija koja je uspe&scaron;no privukla pa&#382;nju svih &#269;elnika politi&#269;kih partija u Hrvatskoj i natjerala ih da pozitivno odreagiraju ili ne odreagiraju, &scaron;to je naravno i osnovni cilj umjetni&#269;kog performansa. Dakle ako se u&#269;ini umetni&#269;ki ili kulturalni prestup u Hrvatskoj mo&#382;e se desiti da vam oduzmu paso&scaron;. Ako u&#269;inite umjetni&#269;ki prestup u Beogradu, mo&#382;e vam se desiti zovu vas na informativni razgovor. Ako u&#269;inite umjetni&#269;ki prestup u Novom Sadu mo&#382;da vas uhapse, u Sarajevu mo&#382;ete da nestanete, dok u Sloveniji dobijete stipendiju za inostranstvo. U Hrvatskoj umjetni&#269;ki prestupi kroz akcije performanse ovog tipa naj&#269;e&scaron;&#263;e prolaze bez ikakvih reakcija gdje je &scaron;utnja gra&#273;anstva zapravo najve&#263;i neprijatelj.<br />
 Zatim je usledila modna revije umjetnice Taj&#269;i &#268;akade &bdquo;Mrtva priroda&ldquo; u kome je umjetnica pokazala najnoviju modnu kolekciju napravljenu isklju&#269;ivo od prirodnih materijala, &scaron;koljki, algi itd. Kolekcija je ve&#263; dobro poznata hrvatskoj javnosti, jer je ova intrigantna umjetnica ve&#263; imala prilike iznajmiti svoje kostime za potrebe snimanja video spotova i kazali&scaron;nih predstava.<br /> Drugi dio ve&#269;eri usledio je sa prikazivanjem filma &bdquo;Slobodna volja&ldquo; &#381;eljka Bobanovi&#263;a-DON BOBO, eksperimentalnog filma video instalacije i razgovora sa Davidom Belasom, direktorom festivala Sedam dana stvaranja o tome &scaron;ta je zapravo Slobodna volja. Film uz eksplicitne video prikaze razli&#269;itih instalacija i pa&#382;ljivo odabrane muzike, nedvosmisleno govori o slobodni volji koji su vezani za &#382;ivotne izbore i razli&#269;ita shvatanja. Tako&#273;e je veliku pa&#382;nju privukla izlo&#382;ba-akcija Volja Davida Belasa gde su crte&#382;i, grafike i izlo&#382;beni eksponati postavljeni na beton ispred publike.<br /> Nakon filma usledio je koncert Marka Rito&scaron;a Ti (ni)si druderi, solo piano-cembalo-rhodes. &nbsp;<br /> (Radmila &#272;urica)</p><p> *po zavr&scaron;etku festivala mo&#382;ete o&#269;ekivati i galeriju slika kojom &#263;emo nastojati vizualno do&#269;arati festival</p>


]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2010-08-19T10:16:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Uvodi se jedinstveni europski porez za &#269;lanice EU&#45;a?</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/uvodi-se-jedinstveni-europski-porez-za-lanice-eu-a/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/uvodi-se-jedinstveni-europski-porez-za-lanice-eu-a/#When:08:35:13Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/uvodi-se-jedinstveni-europski-porez-za-lanice-eu-a//" title="Uvodi se jedinstveni europski porez za &#269;lanice EU-a?"><img src="/images/uploads/vijesti/Jedinstveni_EU-porez.jpg" alt="Uvodi se jedinstveni europski porez za &#269;lanice EU-a?" title="Uvodi se jedinstveni europski porez za &#269;lanice EU-a?" width="200px" /></a><p>
 Aktualna rasprava o prora&#269;unu Europske unije za narednu godinu neumitno, kao i sve rasprave kad se nau&scaron;trb suvereniteta pojedni&#269;ih nacionalnih dr&#382;ava poku&scaron;ava u&#269;vrstiti europsko politi&#269;ko jedinstvo, daljnjim institucionalnim sna&#382;enjem zajedni&#269;kih funkcija dr&#382;ave, dovela je do konfortacije kohezivnih snaga unutar Unije naspram onih koji &nbsp;njoj vide samo nasilnu unifikaciju i , na&#269;elno, protive se svakom prijedlogu za u&#269;vr&scaron;&#263;ivanje federalnih elemenata.</p>
<p>
 Tako se u raspravi o reformi prora&#269;una Europske unije ponovno pojavila kontroverzna i nepopularna ideja - mogu&#263;nost uvo&#273;enja europskih poreza kojima bi se izravno financirao sredi&scaron;nji prora&#269;un Europske unije. Ina&#269;e, predvi&#273;ena sredi&scaron;nja zajedni&#269;ka blagajna za 2011. godinu (europski prora&#269;un), stajat &#263;e porezne obveznike EU-a 122,9 milijarde eura. Prora&#269;un ujedinjene Europe puni se s nekoliko stavki, a najizda&scaron;nija je stavka izravnih uplata dr&#382;ava &#269;lanica. Ta je kvota odre&#273;ena prema ekonomskoj snazi pojedinih dr&#382;ava koje &#269;ine Uniju, tako da ve&#263;i ukupni dru&scaron;tveni proizvod ujedno zna&#269;i i ve&#263;a izdvajanja u zajedni&#269;ku blagajnu. Premda, na&#269;elno, to i ne zna&#269;i ve&#263;a pojedina&#269;na prava u zejedni&#269;kim europskim poslovima, zna se kako glasovi gospodarski najrazvijenijih zemalja, &#269;ije su ekonomije, ujedno i najrazvijenije, posbeno Njema&#269;ke, Velike Britanije, Francuske i Italije, ipak, imaju ve&#263;u te&#382;inu od glasova malih dr&#382;ava. Koliko je tko va&#382;an najtransparentnije se vidi u prevladavanju&nbsp; kriznih situacija, kao &scaron;to je to bila, primjerice, svojedobna zajedni&#269;ka intervencija za spas eura u kojoj je, naravno, Njema&#269;ka, opet, najvi&scaron;e &bdquo;potegla&ldquo;. Manji dio zajedni&#269;kih prihoda &#269;lanice ostvaruju od PDV-a. Zato se s pravom ka&#382;e da mali, osobito ako su nerazvijeni, bolje prolaze u zajedni&#269;koj europskoj ku&#263;i od velikih. Jer, bez obzira na njihove priloge, kroz razli&#269;ite programe potpora redovito vi&scaron;e dobivaju nego daju. U tom kontekstu je zanimljivo je da bi Hrvatska, kada postane &#269;lanica Europske unije, u prvoj godini trebala u prora&#269;un EU-a uplatiti ne&scaron;to vi&scaron;e od 600 milijuna eura, dok bi istodobno iz zajedni&#269;ke blagajne mogla povu&#263;i vi&scaron;estruko ve&#263;i iznos.</p>
<p>
 Kad je o zajedni&#269;kim europskim financijama rije&#269;, na djelu su centrifugalne i centripetalne sile. Prve predvodi Europska komisija koja nastoji osigurati vlastita sredstva koja bi osigurala ve&#263;u autonomiju djelovanja. Predla&#382;e se da se ta sredstva prikupljaju posebnim porezom, obveznim za sve porezne obveznike u zemljama &#269;lanicama Europske unije. Prema rije&#269;ima Janusza Lewandowskog, europskog povjerenika za EU prora&#269;un, novost je i u tome da bi se ta porezna osnovica u praksi realizirala izravnim uplatama u prora&#269;un EU-a.</p>
<p>
 Osim izravnih poreza, predvi&#273;a se i dodatno oporezivanje financijskih transakcija, uvo&#273;enje dodatnih tro&scaron;arina na zra&#269;ni prijevoz i ve&#263;ih tro&scaron;arina na ispu&scaron;tanje uglji&#269;nog dioksida. Nasuprot njima, tu su i centripetalne sile koje ideju o europskim porezima ne primaju dobrohotno. Tako se, primjerice, &Scaron;panjolska izjasnila za izravno oporezivanje, a prije nje to su u&#269;inile Poljska, Austrija i Belgija. S druge strane, veliki - Velika Britanija, Njema&#269;ka i Francuska izrijekom odbaciju ideje o dodatnom oporezivanju svojih gra&#273;anja kako bi se izravno punio prora&#269;un Europske unije. Oni s razlogom tvrde da ubiranje poreza preduboko zadire u pitanje nacionalnog suvereniteta. A za takvo &scaron;to, o&#269;ito, nije pravo vrijeme.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2010-08-16T08:35:13+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Vatreni petak u no&#263;nom klubu Lake City</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/vatreni-petak-u-nonom-klubu-lake-city/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/vatreni-petak-u-nonom-klubu-lake-city/#When:12:37:38Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/vatreni-petak-u-nonom-klubu-lake-city//" title="Vatreni petak u no&#263;nom klubu Lake City"><img src="/images/uploads/vijesti/lake11.jpg" alt="Vatreni petak u no&#263;nom klubu Lake City" title="Vatreni petak u no&#263;nom klubu Lake City" width="200px" /></a><p>
 U Lake Ciyu vas petkom o&#269;ekuje razli&#269;iti tematski program sa Go Go &amp; trbu&scaron;nim plesa&#269;icama, predivnim hostesama, poznatim folk izvo&#273;a&#269;ima, karaoke &amp; live vocal i jo&scaron; mnogo iznena&#273;enja.</p>
<p>
 Do usijanja vas dovodi vrhunski DJ DAN sa starim i novim hitovima doma&#263;e i narodne glazbe, uz osnovni program svaki petak no&#263;ni klub Lake City bogato nagra&#273;uje goste od strane sponzora.</p>
<p>
 Zato ljubitelji narodne glazbe i doma&#263;ih hitova svakog petka u Lake Cityu &#263;ete se zabaviti na ne&scaron;to druga&#269;iji i zanimljiviji na&#269;in &scaron;to &#263;e vas dovesti do nezaboravnog provoda.</p>
<p>
 Program starta u 23 sata! PR Marko Info / rezervacija stola na br: 091. 722.75.41</p>]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Showbiz</dc:subject>
      <dc:date>2010-08-13T12:37:38+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Grupna izlo&#382;ba &#8220;Sasvim ljudsko&#8221; u Gro&#382;njanu</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/grupna-izloba-sasvim-ljudsko-u-gronjanu/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/grupna-izloba-sasvim-ljudsko-u-gronjanu/#When:13:25:25Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/grupna-izloba-sasvim-ljudsko-u-gronjanu//" title="Grupna izlo&#382;ba &#8220;Sasvim ljudsko&#8221; u Gro&#382;njanu"><img src="/images/uploads/vijesti/sasvim_ljudsko.jpg" alt="Grupna izlo&#382;ba &#8220;Sasvim ljudsko&#8221; u Gro&#382;njanu" title="Grupna izlo&#382;ba &#8220;Sasvim ljudsko&#8221; u Gro&#382;njanu" width="200px" /></a><p> Ljudi se prepoznaju, simpatiziraju i dru&#382;e prema sasvim nepredvidljivim razlo&#382;nostima. Dru&#382;enja mogu prerasti u prijateljstva ili &#269;ak u ljubav. Uobi&#269;ajeno, ljudski je komunicirati ali kreativna komunikacija zauzima vrh me&#273;uljudskih odnosa. Ostaviti &#263;emo sociolozima seciranje teme op&#263;enja me&#273;u ljudima. Ovdje &#263;emo progovoriti o likovnom projektu kojeg je iznjedrilo SASVIM LJUDSKO upoznavanje pretvoreno u kreativno dru&#382;enje.</p><p> &#268;etiri autora upoznaju se, sprijateljuju i, iz razloga &scaron;to su sva &#269;etvorica likovnjaci, kre&#263;u skladati ideju zajedni&#269;kog nastupa. Svatko od njih, bez povezane namjere ili zadane teme, na isto mjesto iznosi radove. Tako se dogodilo da je svatko od autora prinio djela koja se mogu svrstati u zajedni&#269;ki projekt a da je projekt spontano dobio temu: Sasvim ljudsko.</p><p> Krenimo redom:</p><p> <strong>Ivo Dejanovi&#263; </strong>predstavlja slikarske radove. Radi se o svojevrsnom tematski povezanom triptihu. Radovi prikazuju tri razli&#269;ita tekstilna prekriva&#269;a / marame koje se elegantno opu&scaron;taju niz formate platna. Sva tri komada tekstila s gornje strane ulaze u podru&#269;je slike kao da su preba&#269;eni na mogu&#263;u siluetu. Iluzija prostora nagla&scaron;ena je sjenama predmeta. Nadrealnu, misti&#269;nu atmosferu podcrtava nedefinirana pozadina te uporaba sna&#382;nog kolora. Kao da je predmet na&#269;as zaustavljen u prolazu kroz kadar. Realni objekt uklopljen je u nadrealnu okolinu. Iz formata izlaze i donji rubovi nacrtanog predmeta ili njegove sjene. Promatra&#269; stje&#269;e impresiju filmskog isje&#269;ka imaginarnog prostora.<br /> Autor, slikarskim sredstvima, uspijeva posti&#263;i dojam otpora povr&scaron;ine izgla&#269;anog plemenitog tekstila, ovje&scaron;enog u valovitim naborima preko nedefiniranog oblika. Rupci po &scaron;arama pripadaju &#382;enskom asortimanu odjevnih predmeta pa se asocijacija usmjeruje na mogu&#263;i tekstilom obgrljeni suptilni &#382;enski torzo.</p><p> <strong>Sa&scaron;a Dejanovi&#263;</strong> pa&#382;nju usmjeruje na lice. Lice je osnovna oznaka identiteta. Lice govori o unutarnjem stanju ili nosi &#382;eljenu grimasu. To je dio tijela koji je neponovljivo osoban. Dio tijela koji nas ozna&#269;uje kao pojedinca.<br /> Umjetnik motivima ne prikazuje ambijent u kojem bi se lica mogla nalaziti. On ih izrezuje, izolira. Svakom portretu dodaje bri&#382;ljivo osmi&scaron;ljenu pozadinu. To je uvijek povr&scaron;ina prekrivena, ponekad i sna&#382;nim, jednakomjernim kolorom. Na nekoliko radova obris lica moramo potra&#382;iti unutar odmjereno razra&#273;ene pozadine. &#268;ini nam se kao da odre&#273;eni tretman boje odgovara stanju motiva ili da odre&#273;eni ton motivu poja&#269;ava izraz koji autor &#382;eli izgovoriti.<br /> Mogu&#263;a analiza, komentar, tra&#382;i od nas odgovornost doticanja mnogih podru&#269;ja koje umjetnik svjesno ili nesvjesno apsolvira kako bi dobio rezultat koji nam podastire. On se ne zadovoljava prikazom oblikovnog stanja, ve&#263; napor usmjeruje k preciznom oslikavanju karaktera ili psihi&#269;kog trenutka modela. Prikazati ljudsku du&scaron;u slikarskim tehnikama nije lagan pothvat. Kad se la&#263;a problematiziranja osobnog, Dejanovi&#263; poznaje pravila tradicije, zna koja zna&#269;enja od prikazivanja lika o&#269;ekuje umjetnik, a koja promatra&#269;. To su fizionomski te postularni identitet modela. Relacija percepcije je formalno opisiva odnosima izme&#273;u linija, tonova i kompozicije, no, ovdje je zagonetniji socijalni ili - jo&scaron; preciznije - intimni kontekst. Kroz radove se provla&#269;e prikriveni odnosi osobe i okoline. O&#269;ito je da je Sa&scaron;a Dejanovi&#263; model do&#382;ivio kao umjetnik istra&#382;iva&#269;, a manje kao interpretator oblika. Umjetnikovo promi&scaron;ljanje ra&scaron;&#269;lanjuje konvencionalnu sliku stvari ili &ndash; preciznije - ra&scaron;&#269;lanjuje pristup motivu. Umjetnik je motive do&#382;ivio kao senzibilna osoba bez obzira na to je li ih vidio o&#269;ima, prenosio sa fotografije ili osjetio nutrinom. Radovi su nastali na temelju portreta, no ovo nije izlo&#382;ba portreta. Pred nama je kolekcija stanja. Zbirka emocionalnih situacija modela do&#382;ivljenih kroz prizmu autorovog do&#382;ivljaja.<br /> <br /> <strong>Dragan Karlo Do&scaron;en</strong>, kao likovni ali ne samo likovni eksperimentator i istra&#382;iva&#269;, tako&#273;er se pridru&#382;uje temi ljudskosti. On predstavlja video rad. Od prvog kadra svjesni smo da &#263;emo prate&#263;i projekciju biti iznena&#273;ivani situacijama koje slijede. Konstanta koja se provla&#269;i kroz cijeli video rad je urbana situacija. Autor problematiziranje ambijenata i situacija, iako naoko pasivno u stvari predstavlja s nemalom dozom cinizma.<br /> Niskobu&#273;etni video uradak zapo&#269;inje problematiziranjem stanja i pozicije spomenika Ivanu Pl. Zajcu. Realisti&#269;na metalna figura na udaru je izmeta golubova. Plavo nebo, monument va&#382;nom &#269;ovjeku, let ptice u plavetnilu, pojava tenora koji pjeva religioznu ariju zavr&scaron;ava dodavanjem oslonca &ndash; &scaron;tapa za hodanje koji se odli&#269;no uklapa u prostor skulpture.<br /> Drugi &#269;in ovog video rada doga&#273;a se na slijede&#263;em gradskom trgu. Kip, postavljen u &#269;ast mljekarica koje su nosile mlijeko, autor preljeva - mlijekom. Tako se smisao skulpture udvaja, o&#382;ivljava. No, pas koji ulazi u kadar i li&#382;e proliveno mlijeko sarkasti&#269;no demistificira situaciju.<br /> Slijede&#263;u javnu gradsku skulpturu autor uzima na zub komentiraju&#263;i ju doslovnom asocijacijom. Pored skulpture koja bi trebala simbolizirati morski val, autor postavlja surfera sa daskom. &#268;ini nam se da &#269;ak i surfer sumnja u uvjerljivost i dojmljivost artisti&#269;kog objekta.<br /> Ista daska za jedrenje pojavljuje se i u dva kadra koji slijede. U jednom, uz reljef za&scaron;titnika Rijeke, Sv. Vida autor izdu&#382;eni oblik daske uspore&#273;uje sa perom koji je sve&#269;eva atribucija. Slijede&#263;i, posljednji kadar ovog video rada animira slu&#269;ajnog prolaznika koji dasku za surfanje pronosi i naposljetku naslanja na okomite dijelove suvremenog mosta / spomenika.Dosjetljivost, sarkasti&#269;nost i odre&#273;ena neambicioznost osnovne su odlike Do&scaron;enovog video rada. On, bez obzira na iskazano problematiziranje ne iskazuje stav. Autor zapo&#269;inje komentare tema a nama ostaje da ih nastavimo promi&scaron;ljati.</p><p> <strong>Goran Gromsky Skorup</strong> unutar ovog projekta predstavlja seriju fotografskih radova. Iako niz fotografija nije istozna&#269;an niti po formatu niti po pristupu, mogu se odli&#269;no sastaviti u jedan iskaz. Radi se o fotografijama sa putovanja Tunisom. Autor nam, od izobilja radova &#382;eli prikazati dojam i atmosferu egzoti&#269;ne zemlje. Tako nam nudi vizualni opis najekstremnije situacije &ndash; pustinje i nekoliko portretnih fotografija na kojima je pored fizionomija na uvid ostavljen ambijent. Lica na fotografijama nose karakteristike tamo&scaron;njih doma&#263;ih ljudi raznih generacija, od lijepe mlade djevojke do mu&scaron;kog lica izboranog vremenom. Autor &scaron;iri kadar pa bivamo upoznati sa karakteristi&#269;nom odje&#263;om i detaljima okoline u koju su akteri uronjeni.<br /> Autor sna&#382;no do&#382;ivljava pustinjske predjele radom snimljenim iz zraka. Struktura pje&scaron;&#269;anih formacija jednakomjerno je raspore&#273;ena na cijelom formatu. Prema gornjem dijelu fotografije perspektivno se oblici smanjuju. Nemamo to&#269;an dojam kolike bi pje&scaron;&#269;ane nakupine mogle biti. Ne znamo da li se radi o mikro i makro kozmosu. Tek u pa&#382;ljivijem &#269;itanju uo&#269;avamo pri vrhu sitne figure ljudi a percepcija nam se ustaljuje u realnoj procjeni gabarita strukturirane povr&scaron;ine.</p>
<p> Izlo&#382;bu &#263;e, u nazo&#269;nosti autora, predstaviti Eugen Borkovsky.&nbsp;</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-08-11T13:25:25+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Knin i turizam</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/knin-i-turizam/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/knin-i-turizam/#When:10:52:18Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/knin-i-turizam//" title="Knin i turizam"><img src="/images/uploads/vijesti/60243084.jpg" alt="Knin i turizam" title="Knin i turizam" width="200px" /></a><p>
 U promociju kninskoga turizma po&#269;elo se intenzivnije ulagati tek posljednjih nekoliko godina, a rezultati su ve&#263; vidljivi jer u Zvonimirovu gradu sve je vi&scaron;e stranih gostiju.</p>
<p>
 Rekordni broj turisti&#269;kih no&#263;enja, blizu deset tisu&#263;a, zabilje&#382;en je u Kninu prije dvije godine, no u kninskoj Turisti&#269;koj zajednici smatraju da bi realno mogli o&#269;ekivati oko 20 tisu&#263;a no&#263;enja godi&scaron;nje.</p>
<p>
 - Najve&#263;a je prepreka u ostvarivanju boljih rezultata ograni&#269;en broj smje&scaron;tajnih kapaciteta jer imamo samo oko 150 kreveta. U prvih &scaron;est mjeseci ove godine broj dolazaka gostiju smanjen je za 15 posto, ali je zato zabilje&#382;eno &scaron;est posto vi&scaron;e no&#263;enja &ndash; ka&#382;e <strong>Ante &Scaron;imi&#263;</strong>, predsjednik Ureda TZ-a u Kninu.</p>
<p>
 Izgradnja novog hotela u Kninu najavljuje se ve&#263; nekoliko godina. Knin je zasad turistima najzanimljiviji za jednodnevne izlete, a gostima, naro&#269;ito strancima, Zvonimirov grad je ve&#263; du&#382;e vrijeme najatraktivniji zbog lovnog i ribolovnog turizma te planinarenja.</p>
<p>
 Lovci iz Italije ve&#263; tradicionalno dolaze na kninsko podru&#269;je i odsjedaju u hotelu &ldquo;Mihovil&rdquo;, a &Scaron;imi&#263; najavljuje kako &#263;e kninski turisti&#269;ki radnici oti&#263;i u Italiju na specijalizirani sajam lova i ribolova, kako bi svoje prednosti pribli&#382;ili Talijanima, ali i gostima iz drugih europskih dr&#382;ava.</p>
<p>
 Veliki broj gostiju zainteresiran je i za ribolov na Krki, me&#273;u kojima je najvi&scaron;e Talijana, &Scaron;panjolaca, Francuza i Rusa. Knin je ovoga prolje&#263;a bio doma&#263;in Svjetskog prvenstva u lovu na pastrvu na Krki. Ovoga ljeta TZ Knin predstavio je kninski turizam gostima koji ljetuju u Pirovcu i Biogradu, a spremaju se napraviti prezentaciju i u Vodicama.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-08-09T10:52:18+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>LIJEPA NA&#352;A DOMOVINO</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/lijepa-naa-domovino/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/lijepa-naa-domovino/#When:09:38:17Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/lijepa-naa-domovino//" title="LIJEPA NA&#352;A DOMOVINO"><img src="/images/uploads/vijesti/zastava11.jpg" alt="LIJEPA NA&#352;A DOMOVINO" title="LIJEPA NA&#352;A DOMOVINO" width="200px" /></a><p>
 &nbsp;</p>
<p>
 Bez mnogo rije&#269;i, dostojanstveno i ponosno, zahvaljujemo svima koji su zaslu&#382;ni da ovaj, za nas, veliki dan, mo&#382;emo proslaviti slobodni i u miru.</p>
<p>
 Prisje&#263;aju&#263;i ih se svakodnevno, a ne samo jedan dan u godini, iskazujemo im svoje iskreno po&scaron;tovanje.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2010-08-06T09:38:17+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Kadeti u BK Sokol&#45;Cestorad u Italiji</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/kadeti-u-bk-sokol-cestorad-u-italiji/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/kadeti-u-bk-sokol-cestorad-u-italiji/#When:06:53:05Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/kadeti-u-bk-sokol-cestorad-u-italiji//" title="Kadeti u BK Sokol-Cestorad u Italiji"><img src="/images/uploads/vijesti/kadeti-u-bk-sokol-cestorad-u-italiji.jpg" alt="Kadeti u BK Sokol-Cestorad u Italiji" title="Kadeti u BK Sokol-Cestorad u Italiji" width="200px" /></a><p>
 &nbsp;&nbsp;&nbsp; Utrka je vo&#382;ena u okolici grada Pordenonea, a osim voza&#269;a Sokol-Cestorada u pratnji trenera Mate D&#382;alte, pozvana su jo&scaron; dva kluba iz Hrvatske : Fortica iz &Scaron;ibenika i Stubaci iz Stubi&#269;kih Toplica.<br />
 Treneri ovih klubova su izbornik i pomo&#263;nik izbornika mladih hrvatskih selekcija, a njihovi klubovi, uz vinkova&#269;ki, ujedno i &#269;ine&nbsp; okosnicu mlade nacionalne vrste.<br />
 <br />
 &nbsp;&nbsp; &nbsp;Du&#382;ina utrke od 77 km (10 krugova po 7,7km) i 80 voza&#269;a na startu te ravna staza i nekoliko prolaznih ciljeva obe&#263;avali su brzu&nbsp; utrku i veliku borbu, &scaron;to je i potvrdila prosje&#269;na brzina pobjednika od 41,5 km/h. Na&scaron;i voza&#269;i su dobro vozili i&nbsp; napadali, no svi poku&scaron;aji bijegova su uhva&#263;eni od jakih talijanskih ekipa, te je velika grupa do&scaron;la kompaktna na zavr&scaron;ni sprint.<br />
 <br />
 &nbsp;&nbsp; &nbsp;Najuspje&scaron;niji vinkova&#269;ki a ujedni i hrvatski voza&#269; bio je Filip &#268;engi&#263;, koji je osvojio jedan prolazni cilj. Iako je u fini&scaron;u utrke dr&#382;ao odli&#269;nu 5.poziciju, u zavr&scaron;nm sprintu su ga&nbsp; izgurali talijanski voza&#269;i, te je zavr&scaron;io kao 16. Zvonimir Jelini&#263; bio je 18. (najbolje plasirani Hrvati), Bruno Maltar 44., a Luka Jovanovi&#263; 66. Prva 4 mjesta osvojili su Talijani, a 5. i 6. bili su slovenski voza&#269;i.<br />
 <br />
 &nbsp;&nbsp; &nbsp;Ova utrka je bila veliko iskustvo za na&scaron;e kadete, ali i odli&#269;na priprema za &#268;engi&#263;a i Maltara, za nastup na najja&#269;oj etapnoj utrci u Europi za kadete (Jugend-tour) 15.kolovoza u Austriji.<br />
 <br />
 &nbsp;&nbsp; &nbsp;Trener Tomislav Zadro je zadovoljan &scaron;to su voza&#269;i slijedili njegove upute da ne uzimaju suvi&scaron;e rizika na ovako ravnoj, neselektivnoj utrci, kako ne bi reskirali pad i ozljedu ili uni&scaron;tenu opremu, &scaron;to si klub poput na&scaron;eg ne mo&#382;e priu&scaron;titi.<br />
 <br />
 &nbsp;&nbsp; &nbsp; U nedostatku utrka u Hrvatskoj, ve&#263; slijede&#263;i vikend o&#269;ekuje ih borba s ma&#273;arskom konkurencijom na utrci Liget kupa u gradu Tamasi.</p>
<br />
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2010-08-05T06:53:05+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Pazin nekad i danas &#45; trinaesta sl</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/pazin-nekad-i-danas-trinaesta-sl/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/pazin-nekad-i-danas-trinaesta-sl/#When:09:04:02Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/pazin-nekad-i-danas-trinaesta-sl//" title="Pazin nekad i danas - trinaesta sl"><img src="/images/uploads/vijesti/13_pazin.jpg" alt="Pazin nekad i danas - trinaesta sl" title="Pazin nekad i danas - trinaesta sl" width="200px" /></a><p>
 Stara slika &#382;eljezni&#269;ke stanice uslikana je 1911-e godine. Putni&#269;ki vlakovi s dva do tri vagona drugog i tre&#263;eg razreda dovozili su i odvozili putnike i po&scaron;tu. Na pazinsku postaju stizali su i visoki dostojanstvenici. Izme&#273;u ostalih tu se 6. Travnja 1917. zaustavio i carski vlak, kojim je Karlo Habsbur&scaron;ki na izdisaju iz Monarhije, do&scaron;ao u posjet Istri.</p>
<p>
 <img alt="" src="http://grad-pazin.net/images/uploads/vijesti/13_zeljeznicka.jpg" style="width: 560px; height: 694px; " /></p>
<p>
 *fotografije je mogu&#263;e koristiti isklju&#269;ivo link na izvor te uz odobrenje autora. Za sve informacije kontaktirajte nas na&nbsp;<a href="mailto:peric.drazhen@gmail.com">peric.drazhen@gmail.com</a></p>
<p>
 *sve do sad postavljene fotografije mogu se vidjeti u&nbsp;<a href="http://grad-pazin.net/galerija/C9/" target="_blank">galeriji</a>&nbsp;ili u&nbsp;<a href="http://grad-pazin.net/pazin/grad-pazin/pazin-nekad-i-danas/" target="_blank">prethodno objavljenim &#269;lancima</a></p>
<p>
 *otvorena je i&nbsp;<a href="http://grad-pazin.net/forums/viewthread/43/" target="_blank">nova tema na forumu</a>&nbsp;gdje mo&#382;ete komentirati slike</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-08-04T09:04:02+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>NAJAVA: 30&#45;ti put KAJ SU JELI NA&#352;I STARI</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/najava-30-ti-put-kaj-su-jeli-nai-stari/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/najava-30-ti-put-kaj-su-jeli-nai-stari/#When:07:53:19Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/najava-30-ti-put-kaj-su-jeli-nai-stari//" title="NAJAVA: 30-ti put KAJ SU JELI NA&#352;I STARI"><img src="/images/uploads/vijesti/KSJN-543x253.png" alt="NAJAVA: 30-ti put KAJ SU JELI NA&#352;I STARI" title="NAJAVA: 30-ti put KAJ SU JELI NA&#352;I STARI" width="200px" /></a><p>
 Tradicionalna, najstarija i najpoznatija kulinarsko-turisti&#269;ka manifestacija Vrbovca <strong>"Kaj su</strong> <strong>jeli na&scaron;i stari"</strong> odr&#382;ava se <strong>jubilarni 30-ti puta</strong>. Od 1980. odr&#382;ava se neprekidno krajem kolovoza ili po&#269;etkom rujna kada o&#382;ive gradske ulice i ispune mirisima starinskih jela i kola&#269;a, zvucima i no&scaron;njama folklornih skupina gostiju i doma&#263;ina. Na prepunim ulicama grada mogu se ku&scaron;ati jela, kola&#269;i i vina vrbove&#269;kog kraja i u&#382;ivati uz raznovrsni kulturno-umjetni&#269;ki, zabavni i sportski program za sve uzraste. Od izvo&#273;a&#269;a koji nastupaju izdvajamo: <strong>HKUD "Petar Zrinski",PRLJAVO KAZALI&Scaron;TE, GUSTAFI, LUKA NI&#381;ETI&#262;, KIM VERSON, VILIBALD KOVA&#268; i drugi</strong></p>
<p>
 Organizator ove tradicionalne manifestacije je TZG Vrbovca, suorganizatori su POU Vrbovec i GZ&Scaron;U Vrbovec pod pokroviteljstvom Vlade RH, Zagreba&#269;ke &#381;upanije, grada Vrbovca, Ministarstva poljoprivrede i brojnih sponzora. Generalni sponzor je PIK Vrbovec. <a href="http://vrbovec.org/images/uploads/Program_Kaj_su_jeli_2010_NOVO.pdf">Ovdje mo&#382;ete pogledati program.</a></p>
<p>
 Vidimo se u Vrbovcu !</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-30T07:53:19+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Filip i Mario nagra&#273;eni od Hrvatskog biciklisti&#269;kog saveza</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/filip-i-mario-nagraeni-od-hrvatskog-biciklistikog-saveza/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/filip-i-mario-nagraeni-od-hrvatskog-biciklistikog-saveza/#When:11:23:50Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/filip-i-mario-nagraeni-od-hrvatskog-biciklistikog-saveza//" title="Filip i Mario nagra&#273;eni od Hrvatskog biciklisti&#269;kog saveza"><img src="/images/uploads/vijesti/Mario_Alilovic.jpg" alt="Filip i Mario nagra&#273;eni od Hrvatskog biciklisti&#269;kog saveza" title="Filip i Mario nagra&#273;eni od Hrvatskog biciklisti&#269;kog saveza" width="200px" /></a><p>
 Ovo je i slu&#382;bena potvrda Filipovog velikog potencijala od krovne biciklisti&#269;ke organizacije, koju su ve&#263; prepoznali grad Vinkovci, proglasiv&scaron;i ga perspektivnim sporta&scaron;em za pro&scaron;lu godinu, kao i &#382;upanija Vukovarsko-srijemska koja mu je dodijelila posebno priznanje za postignute rezultate.<br />
 <br />
 &#268;engi&#263; je u pro&scaron;loj godini bio dr&#382;avni prvak u svim disciplinama ( cesta, kronometar, brdo ) te drugi u Kupu Hrvatske, a ostvario je 16 pobjeda na utrkama u Hrvatskoj i inozemstvu, osvojiv&scaron;i ukupno 25 medalja.<br />
 <br />
 I ove godine, pre&scaron;av&scaron;i u stariju kategoriju (kadeti, do 17 godina) ve&#263; u prvoj sezoni Filip je opravdao dodijeljena priznanja, ostvariv&scaron;i izvrsne rezultate : dvije titule dr&#382;avnog prvaka (cesta i brdo), dvostruki vice-prvak na pisti (500m i 2000m) i ekipno zlato. Titule dr&#382;avnog prvaka na &#39;kronometar&#39; i 2000m na pisti tako&#273;er su ostale u klubu-osvojio ih je izvrsni kadet Bruno Maltar.<br />
 <br />
 U dosada&scaron;njem tijeku sezone Filip se desetak puta penjao na podij, od &#269;ega ve&#263;inom na najvi&scaron;u stepenicu na utrkama u Ma&#273;arskoj, Srbiji, BiH i Hrvatskoj, a uskoro ga o&#269;ekuju i reprezentativni nastupi u Austriji i Italiji.<br />
 <br />
 Posebno priznanje za postignute rezultate od HBS-a dobio je biciklist s invaliditetom Mario Alilovi&#263;, za osvojena druga mjesta na Svjetskom prvenstvu za osobe s invaliditetom u Bogognu, Italija, u pro&scaron;loj godini, u utrci na kronometar i cestovnoj utrci.<br />
 <br />
 Mario je na osnovu svojih rezultata dobio i status vrhunskog sporta&scaron;a s invaliditetom 1.kategorije, te se marljivo priprema za ovogodi&scaron;nje Svjetsko prvenstvo koje &#263;e se odr&#382;ati u Kanadi polovinom kolovoza, gdje o&#269;ekuje tako&#273;er dobar rezultat. Iako zbog te&scaron;ke financijske situacije ove sezone Mario nije mogao nastupiti na utrkama Svjetskog kupa u Francuskoj i &Scaron;panjolskoj, te se ogledati sa izravnim konkurentima, Mario je vozio ve&#263;i broj utrka s najmla&#273;im kategorijama BK Sokol-Cestorada, gdje je skupljao dragocjeno iskustvo. Trener Tomislav Zadro uvjeren je da Mario na osnovu dosada&scaron;njeg rada i forme mo&#382;e i do najvi&scaron;e stepenice na Svjetskom prvenstvu, ukoliko ga poslu&#382;i zdravlje i malo sre&#263;e.<br />
 <br />
 Pehar i plaketu je iz ruku Predsjednika HBS-a Ivice Gr&#382;ini&#263;a, umjesto nagra&#273;enih Filipa i Marija primio njihov trener Tomislav Zadro, koji je i kao Predsjednik cestovnog odbora HBS-a podijelio nagrade ostalim osvaja&#269;ima priznanja u cestovnom biciklizmu.</p>
<br />
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-29T11:23:50+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Najava: Carl Cox dolazi na splitsku rivu</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/najava-carl-cox-dolazi-na-splitsku-rivu/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/najava-carl-cox-dolazi-na-splitsku-rivu/#When:08:29:33Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/najava-carl-cox-dolazi-na-splitsku-rivu//" title="Najava: Carl Cox dolazi na splitsku rivu"><img src="/images/uploads/vijesti/Najva_Carl_Cox_dolazi_na_splitsku_rivu.jpg" alt="Najava: Carl Cox dolazi na splitsku rivu" title="Najava: Carl Cox dolazi na splitsku rivu" width="200px" /></a><p> Ovim projektom biti &#263;e obuhva&#263;ena cjelokupna morska &scaron;etnica podno zidina Dioklecijanove pala&#269;e (splitska riva) u du&#382;ini od 350 m i &scaron;irini 50 m. Taj prostor &#263;e te ve&#269;eri od 22 - 04 h postati najve&#263;a ljetna otvorena diskoteka na planetu. Projekt &#263;e se odr&#382;avati svake godine na drugi petak u kolovozu. Prvi gost ovog top glazbenog doga&#273;aja na Jadranu ove godine je najslavniji svjetski DJ, Carl Cox iz Londona.&nbsp;<br /> <br /> Zidine spomenika svjetske kulturne ba&scaron;tine 1700 godina stare Dioklecijanove pala&#269;e, netom obnovljena riva s idealnim plesnim podijem od tehno betona, klupama za odmor okru&#382;enim mirisnim mediteranskim biljem, sa zvijezdama i nebom iznad, &#269;ine ovaj prostor jedan od najreprezentativnijih urbanih prostora. Uz rasko&scaron;nu produkciju kojom &#263;emo dodatno oplemeniti ovaj prostor, te iznimnim gostom, uvjereni smo da &#263;e Discotheque Riva ve&#263; od ove godine u&#263;i u svjetske top event destinacije.<br /> <br /> Carl Cox je po izboru uglednog britanskog magazina Mixmag progla&scaron;en kao najbolji i najpoznatiji dj u posljednjih 25 g. Stoga dr&#382;imo da je upravo on idealan za po&#269;etak ovoga projekta. Carl jednostavno zra&#269;i ljubavlju prema svom poslu i glazbi, koja je vrlo zarazna i ljudi je prepoznaju. Njegovu strast lako je primjetiti dok nastupa. Uvijek potpuno u&#382;ivljen u trenutak pu&scaron;tanja glazbe, &#269;esto pose&#382;e za mikrofonom kako bi publici ukazao na neku zna&#269;ajnu skladbu koju upravo namjerava pustiti. Kako sam ka&#382;e, uvijek se &#269;vrsto dr&#382;ao onog &scaron;to mu je najbitnije - pu&scaron;tanje i miksanje glazbe, &scaron;irenje ljubavi i slavljenje &#382;ivota.<br /> <br /> Cijena ulaznice od 100 kn u pretprodaji (od 5.7. -8.8.), je vi&scaron;e nego popularna, ako uzmemo u obzir, da se ulaznica za&nbsp; nastupe Carl Coxa pla&#263;a i mnogostruko vi&scaron;e. Budu&#263;i da je 13.8. udarni termin ljeta, organizatori o&#269;ekuju mnoge turiste, te brojne jedrenjake, jahte i druge brodove. Organiziran je prijevoz iz svih krajeva Hrvatske. Zbog svega navedenoga o&#269;ekuje se izme&#273;u 20.000 - 30.000 posjetitelja.<br /> <br /> <strong>Ulaznice u pretprodaji:</strong><br /> <br /> 03.07. - 08.08. - 100 kn<br /> 08.08. - 12.08 - 150 kn<br /> 13.08.&nbsp; na dan - 200 kn<br /> <br /> <strong>Pretprodajna mjesta:</strong><br /> Zagreb: Eventim<br /> Split: CD Shop Dancing Bear / Dioklecijanova 6 / 021 344 309 || Smokvina Travel: Majstora Jurja 13, tel: 021 271 040&nbsp; || caffe bar Puls || F- cafe<br /> &Scaron;ibenik: Nik turisti&#269;ka agencija / Ante &Scaron;upuka 5: 022 / 338 550<br /> Primo&scaron;ten:&nbsp; Nik turisti&#269;ka agencija / Trg Stjepana Radi&#263;a 1 /&nbsp; 022 571 200<br /> Vodice : Nik turisti&#269;ka agencija / Artina 1 / 22 441-730 || T-shirt shop Shark Attack / 098-375-672<br /> Tisno: Nik turisti&#269;ka agencija / Ive Vodopije 1 / 022 438-909<br /> Zadar: Caffe bar El Torro<br /> Dubrovnik: Caffe bar PULS (Uvala)<br /> Trogir:&nbsp; Atlas 021.881374 || Turisti&#269;ka zajednica Trogir (Trg Ivana Pavla II/1 ) /&nbsp; 021 - 885 626<br /> &nbsp;Ka&scaron;tel Stari: Lily Tours / Kraljice mira 1 / 021 232 977<br /> Makarska: caffe bar Mirakul<br /> Plo&#269;e: Amadeus &nbsp;020/670-444&nbsp;&nbsp;<br />
 Opuzen: INA benzinska stanica<br /> Sinj: Knjizara "Axel" ,Sinj &nbsp;021/824-655<br /> BiH: www.kupikartu.ba<br /> Online: Eventim<br /> &nbsp;<br /> <strong>Organizirano putovanje iz svih smjerova:</strong><br /> Infomail: info@extra-tours.hr<br /> Infoline: 044644340<br /> Infomob: 0959031898 / 0958750219<br /> www.extra-tours.hr / putovanja.klubskascena.com</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Showbiz</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-28T08:29:33+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>U jezeru Banja se utopio nepoznat mu&#353;karac</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/u-jezeru-banja-se-utopio-nepoznat-mukarac/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/u-jezeru-banja-se-utopio-nepoznat-mukarac/#When:08:39:10Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/u-jezeru-banja-se-utopio-nepoznat-mukarac//" title="U jezeru Banja se utopio nepoznat mu&#353;karac"><img src="/images/uploads/vijesti/vinkovci-u-jezeru-banja-se-utopio-nepoznat-muskarac.jpg" alt="U jezeru Banja se utopio nepoznat mu&#353;karac" title="U jezeru Banja se utopio nepoznat mu&#353;karac" width="200px" /></a><p>
 U &#269;etvrtak, 22. srpnja oko 19 sati u Vinkovcima, Grobljanska bb, na umjetnom jezeru "Banja", nepoznata mu&scaron;ka osoba, starosti oko 50 godina, visine oko 180 cm, plivala je na jezeru, da bi u jednom trenutku nestala pod vodom. Kako od strane vi&scaron;e prisutnih gra&#273;ana, koji su zaranjanjem tra&#382;ili osobu, ista nije prona&#273;ena, tijekom prijepodneva 23. srpnja anga&#382;irat &#263;e se ronioci u cilju pronalaska osobe. Tako&#273;er, u cilju pronalaska osobe, od strane policijskih slu&#382;benika izvr&scaron;iti &#263;e se pregled u&#382;eg i &scaron;ireg mjesta doga&#273;aja.<br />
 <br />
 Od evidentiranih kaznenih djela u protekla 24 sata na podru&#269;ju PU vukovarsko-srijemske, izdvajamo:<br />
 <br />
 -&nbsp;&nbsp; &nbsp;ju&#269;er, 22. srpnja oko 21.05 sati u Vukovaru, Blage Zadre bb, prilikom legitimiranja i vanjskog pregleda od strane policijskih slu&#382;benika D.G. (1963.) iz Vukovara prona&#273;ena su &#269;etiri paketi&#263;a od PVC folije u kojima se nalazila materija nalik na opojnu drogu tipa heroin ukupne mase 2 grama. Provedenim kriminalisti&#269;kim istra&#382;ivanjem utvr&#273;eno je postojanje osnovane sumnje kako je predmetni po&#269;inio kazneno djelo "Zlouporaba opojnih droga", zbog &#269;ega protiv njega slijedi kaznena prijava nadle&#382;nom dr&#382;avnom odvjetni&scaron;tvu.<br />
 -&nbsp;&nbsp; &nbsp;ju&#269;er, 22. srpnja u Vinkovcima ispred trgova&#269;kog centra "Kaufland", nepoznati po&#269;initelj otu&#273;io je bicikl vlasni&scaron;tvo I.J. (1984) iz Vinkovaca.<br />
 <br />
 U protekla 24 sata na podru&#269;ju PU vukovarsko-srijemske evidentirane su tri prometne nesre&#263;e sa materijalnom &scaron;tetom u &#381;upanji, Vinkovcima i na Me&#273;unarodnom cestovnom grani&#269;nom prijelazu Bajakovo. &nbsp;<br />
 U istom razdoblju, na podru&#269;ju PU vukovarsko-srijemske, evidentirana su &#269;etiri slu&#269;aja naru&scaron;avanja javnog reda i mira, od kojih dva u Vinkovcima i po jedan u &#381;upanji i Sotinu, te &scaron;est slu&#269;ajeva nasilja u obitelji, od kojih dva u Iloku, te po jedan u Cerni, Vinkovcima, Nijemcima i Ap&scaron;evcima. Protiv pet osoba podneseni su optu&#382;ni prijedlozi za pokretanje prekr&scaron;ajnih postupaka nadle&#382;nim prekr&scaron;ajnim sudovima, sukladno Zakonu o prekr&scaron;ajima protiv javnog reda i mira, dok su protiv sedam osoba podneseni optu&#382;ni prijedlozi za pokretanje prekr&scaron;ajnih postupaka nadle&#382;nim prekr&scaron;ajnim sudovima, sukladno Zakonu o za&scaron;titi od nasilja u obitelji.<br />
 <br />
 Ju&#269;er, 22. srpnja oko 10.55 sati na oranici kod silosa u Br&scaron;adinu, tijekom razminiravanja,&nbsp; prona&#273;ena je ve&#263;a koli&#269;ina minsko-eksplozivnih sredstava:<br />
 <br />
 -&nbsp;&nbsp; &nbsp;2 885 komada streljiva raznog kalibra,<br />
 -&nbsp;&nbsp; &nbsp;jedna strojnica sa optikom,<br />
 -&nbsp;&nbsp; &nbsp;49 komada raznih upalja&#269;a za eksploziv,<br />
 -&nbsp;&nbsp; &nbsp;37 komada po 100 grama TNT eksploziva,<br />
 -&nbsp;&nbsp; &nbsp;10 komada po 200 grama TNT eksploziva,<br />
 -&nbsp;&nbsp; &nbsp;4 komada tenkovskih mina,<br />
 -&nbsp;&nbsp; &nbsp;11 komada protupje&scaron;adijskih mina<br />
 -&nbsp;&nbsp; &nbsp;3 komada ru&#269;nih granata,<br />
 -&nbsp;&nbsp; &nbsp;13 komada ru&#269;nih obrambenih bombi,<br />
 -&nbsp;&nbsp; &nbsp;37 komada detonatorskih kapisli.<br />
 <br />
 Predmetna minsko-eksplozivna sredstva pohranjena su u skladi&scaron;tu ove Policijske uprave.<br />
 &nbsp;</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Crna kronika</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-24T08:39:10+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Vinkovci: Seljaci se sastali s ministrom i dali rok Vladi tjedan dana</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/vinkovci-seljaci-se-sastali-s-ministrom-i-dali-rok-vladi-tjedan-dana/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/vinkovci-seljaci-se-sastali-s-ministrom-i-dali-rok-vladi-tjedan-dana/#When:09:47:45Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/vinkovci-seljaci-se-sastali-s-ministrom-i-dali-rok-vladi-tjedan-dana//" title="Vinkovci: Seljaci se sastali s ministrom i dali rok Vladi tjedan dana"><img src="/images/uploads/vijesti/vinkovci-seljaci-se-sastali-s-ministrom-i-dali-rok-vladi-tjedan-dana.jpg" alt="Vinkovci: Seljaci se sastali s ministrom i dali rok Vladi tjedan dana" title="Vinkovci: Seljaci se sastali s ministrom i dali rok Vladi tjedan dana" width="200px" /></a><p>
 Naime, nezadovoljni &scaron;to se otkupljiva&#269;i ne pridr&#382;avaju novog pravilnika o standardima za p&scaron;enicu te tra&#382;e&#263;i cijenu od 1,20 kuna za kilogram p&scaron;enice, predstavnici seljaka najavili su mogu&#263;e prosvjede ako se ne&scaron;to u tom smislu ne promijeni.<br />
 "Ministar &#268;obankovi&#263; trudi se biti korektan, ali o&#269;ito ne mo&#382;e rije&scaron;iti sve probleme.</p>
<p>
 No, samo zbog njega dajemo Vladi RH rok od tjedan dana da rije&scaron;i problem s otkupljiva&#269;ima oko primjene novih standarda p&scaron;enice te osigura otkupnu cijenu ovogodi&scaron;njeg roda p&scaron;enice u najmanjem iznosu 1,20 kuna za kilogram" kazao je Tomislav Pokrovac, predsjednik vukovarsko-srijemskog Hrvatskog selja&#269;kog saveza najaviv&scaron;i u protivnom ponovne prosvjede "dok god cijela Vlada ne da ostavku".<br />
 Ministar &#268;obankovi&#263; rekao je da dijeli sa seljacima nezadovoljstvo nepo&scaron;tivanjem pravilnika kojega je donijelo Ministarstvo.<br />
 "O&#269;ekujem da ga svi oni na koje se odnosi primjenjuju i zato sam ve&#263; uputio inspekcijske slu&#382;be na teren s ciljem kako bi se pravilnik po&scaron;tivao" kazao je &#268;obankovi&#263; koji je nezadovoljan sporo&scaron;&#263;u banaka s kojima je Ministarstvo sklopilo ugovore glede isplate<br />
 neispla&#263;enih poticaja za 2008.g.</p>
<br />
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Gospodarstvo</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-21T09:47:45+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>WORLDPRESS by Vizy 03</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/worldpress-by-vizy-03/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/worldpress-by-vizy-03/#When:07:31:20Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/worldpress-by-vizy-03//" title="WORLDPRESS by Vizy 03"><img src="/images/uploads/vijesti/nogometasi.jpg" alt="WORLDPRESS by Vizy 03" title="WORLDPRESS by Vizy 03" width="200px" /></a><p>
 Da se odmah na po&#269;etku razumijemo. Nogomet nije u vrhu mojih afiniteta. Niti od nekog posebnog zna&#269;enja u mom &#382;ivotu. Nogomet &#263;u ovdje promatrati kao netko neupu&#263;en sa strane. Je li mo&#382;e?</p>
<p>
 U &scaron;to se pretvorio dana&scaron;nji nogomet? Kuda sve to vodi? Nogomet mo&#382;emo promatrati kao <strong>predstavu</strong> i kao <strong>u&#269;inak te iste predstave</strong>.</p>
<p>
 Za samu predstavu je bitno troje: <strong>igra&#269;i-nogometa&scaron;i, gledatelji-navija&#269;i i lopta</strong>.</p>
<p>
 U&#269;inak te predstave predstavljaju svi oni efekti koji idu kao posljedica utakmice bilo prije, bilo za vrijeme ili poslije predstave - utakmice.</p>
<p>
 Sad kad smo to ra&scaron;&#269;lanili, idemo redom. Promotrimo prvo samu predstavu.</p>
<p>
 &nbsp;</p>
<p>
 <strong>Predstava - nogometna utakmica</strong></p>
<p>
 U &scaron;to se pretvorila sama predstava-nogometna utakmica? Tko stoji iza klubova? Mr. Money. Promotrimo doma&#263;e klubove. To je prije svega jedan klub nekulture. &#381;alosno je to sve gledati. Jedan &#269;ovjek mra&#269;i i obla&#269;i klubom s dugom tradicijom. Govorim o Dinamu i vje&#269;nom Mami&#263;u. Gadljivo je gledati tu trakavicu. Skandali su prisutni i u drugim klubovima. U Hajduku, naprimjer. U tolikoj mjeri je sve to pregadljivo, da mi je potpuno svejedno je li prvi Dinamo, ili Hajduk ili Inker iz Zapre&scaron;i&#263;a ili klub iz nekog sela u okolici Imotskog. U nogometu, danas je jedini interes zaraditi &scaron;to vi&scaron;e novca i pritom se ne biraju sredstva. A ona bit, du&scaron;a nogometa, se pritom zagubila.</p>
<p>
 &nbsp;</p>
<p>
 <strong>Igra&#269;i - nogometa&scaron;i</strong></p>
<p>
 Tko su dana&scaron;nji igra&#269;i? Npr. na sinjskoj Alci, koliko je meni poznato,&nbsp; se kao uvjet postavlja da su ljudi koji tr&#269;e Alku, &#269;asni i po&scaron;teni ljudi. Takvog uvjeta u nogometu nema. Bitno je imati talent ili dobro svladati tehniku. Bitno je, ali ponekad niti to nije najbitnije. Ponekad je u dana&scaron;njem nogometu bitnije da doti&#269;ni nogometa&scaron; svojim privatnim &#382;ivotom i pona&scaron;anjem na travi stvara show. Show koji se mo&#382;e dobro unov&#269;iti. Za nogomet bi slobodno mogli re&#263;i, da je to sport koji ne da uzdi&#382;e ljude, nego ih kvari. Pa tako ti isti sporta&scaron;i-nogometa&scaron;i&nbsp; koji bi mladima trebali biti uzor, kvare te iste mlade negativnim primjerima iz vlastitog &#382;ivota. Pa tako imamo velike sporta&scaron;e - nogometa&scaron;e koji pu&scaron;e kao tur&#269;ini, drogiraju se, rade reklame za pornografske &#269;asopise, ban&#269;e, slu&scaron;aju cajke&hellip;.Nije to ni&scaron;ta nepoznato. Mediji su o tome izvje&scaron;tavali. Ti isti igra&#269;i postaju metroseksualni... (&#269;itaj: pederasti).</p>
<p>
 &nbsp;</p>
<p>
 <img alt="" src="http://www.startrip.tv/images/2007/09/27/9ir58i.jpg" /></p>
<p>
 &nbsp;</p>
<p>
 <img alt="" src="http://dailyintake.files.wordpress.com/2009/08/cr-pinky.jpg" /></p>
<p>
 &nbsp;</p>]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-20T07:31:20+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Vinkovci: DORF ljeto provodi u gostima</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/vinkovci-dorf-ljeto-provodi-u-gostima/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/vinkovci-dorf-ljeto-provodi-u-gostima/#When:08:12:20Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/vinkovci-dorf-ljeto-provodi-u-gostima//" title="Vinkovci: DORF ljeto provodi u gostima"><img src="/images/uploads/vijesti/dorf_1.jpg" alt="Vinkovci: DORF ljeto provodi u gostima" title="Vinkovci: DORF ljeto provodi u gostima" width="200px" /></a><p>
 U Gradskoj knji&#382;nici u Slavonskom Brodu, u organizaciji udruga Paluba 7 i PU&#381;, organizirana je retrospektiva 3 pobjedni&#269;ka DORF filma, a mi pozivamo sve koji nisu jo&scaron; pogledali filmove o Pankrtima, Edi Maajki i Kike Turmixu u petak, 16.07. u 20 sati je po&#269;etak, ulaz je slobodan.<br />
 <br />
 Jedan od najljep&scaron;ih gradova susjedne BiH, Sanski Most u sklopu programa Ljeto na Sani, ina&#269;e u organizaciji Kult media, izme&#273;u koncerata, knji&#382;evnih dru&#382;enja, izlo&#382;bi i ostalih ljetnih razbibriga, prikazat &#263;e gostima 3 filma sa DORFa. Mjesto radnje je Park na Zdeni, vrijeme radnje je 20.07. u 20 sati, ulaz dakako slobodan i pozivamo sve koji su u blizini da nai&#273;u.<br />
 <br />
 Nakon nedavnog dru&#382;enja u Subotici i Novom Sadu, slijede&#263;a prilika za publiku iz Srbije za u&#382;ivanje u nekim od najzanimljivijih filmova prikazanih na DORFu je u Sremskoj Mitrovici. Trodnevno dru&#382;enje zakazano je za 23.-25.07. u Maloj sceni Pozori&scaron;ta &bdquo;Dobrica Milutinovi&#263;&ldquo;. Projekcije po&#269;inju u 21 sat, ulaz je slobodan, a napominjemo da &#263;e biti prikazano 5 filmova.<br />
 <br />
 U popratnom dijelu programa svakako do&#273;ite na 23.07. u 20 sati na otvorenje izlo&#382;be &bdquo;SM Ink&ldquo; tattoo umjetnika i ilustratora iz Sremske Mitrovice, a u subotu, 24.07. na splavu Krug u 21 sat &#263;e nastupiti Iskaz i svedoci, band iz Pan&#269;eva i Shejdi Kruu, iz Sremske Mitrovice.<br />
 <br />
 O jedinstvenom slovenskom festivalu horrora i vina bi ve&#263; trebali dovoljno znati, a mi &#263;emo ovaj put samo izvijestiti da i ove godine u selekciji Hrupni ma&#269;ki, dakle glazbeni dokumentarci, gosti mogu pogledati 3 filma sa ovogodi&scaron;njeg DORFa, a puno vi&scaron;e o programu i cool doga&#273;anjima na ovom zakon festivalu pogledajte na www.grossmann.si i &ndash; probajte 26.-31.07. iskombinirati odlazak u Ljutomer, sigurno &#263;ete se odli&#269;no zabaviti&hellip;<br />
 <br />
 Ujedno najavljujemo za kolovoz skora&scaron;nje gostovanje DORF-a u Dubrovniku, u prostorima kluba Orlando, te premijerno predstavljanje u Banja Luci.<br />
 &nbsp;</p>



]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-16T08:12:20+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>PROMOCIJA KNJIGE &#8220;Neka mi sudi Hrvatska a ne hrvatsko pravosu&#273;e&#8221;</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/promocija-knjige-neka-mi-sudi-hrvatska-a-ne-hrvatsko-pravosue/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/promocija-knjige-neka-mi-sudi-hrvatska-a-ne-hrvatsko-pravosue/#When:09:35:24Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/promocija-knjige-neka-mi-sudi-hrvatska-a-ne-hrvatsko-pravosue//" title="PROMOCIJA KNJIGE &#8220;Neka mi sudi Hrvatska a ne hrvatsko pravosu&#273;e&#8221;"><img src="/images/uploads/vijesti/Never_ending_stairs_by_Trante1.jpg" alt="PROMOCIJA KNJIGE &#8220;Neka mi sudi Hrvatska a ne hrvatsko pravosu&#273;e&#8221;" title="PROMOCIJA KNJIGE &#8220;Neka mi sudi Hrvatska a ne hrvatsko pravosu&#273;e&#8221;" width="200px" /></a><p> Knjiga "Neka mi sudi Hrvatska a ne hrvatsko pravosu&#273;e" autorice Veronike Vere (Landeka Nade), na vrlo topao, iskren i vjerodostojan na&#269;in predstavlja patnje koje prolaze hrvatski poduzetnici i sve probleme na koje nailaze zbog nefunkcioniranja ili zbog nepravovremenog funkcioniranja pravosudnih tijela i policije. Kroz sadr&#382;aj se isprepli&#263;u muke kroz koje prolazi poduzetnica koja je tijekom niza godina izlo&#382;ena prijetnjama, ucjenama, kamatarenju, reketarenju kako od strane osoba s one strane zakona tako i od strane osoba koje su zadu&#382;ene zakon &scaron;titi i provoditi. Ova knjiga nije samo posebna po naslovnici, ve&#263; je jedinstvena i po svom sadr&#382;aju &#269;ija objava iziskuje posebnu hrabrost i snagu. Sadr&#382;aj knjige, osim &scaron;to zapo&#269;inje sa govorom predsjednika Ive Josipovi&#263;a, opisuje i poduzetni&#269;ki put i patnje, te se doti&#263;e i propusta suda i policije, te Op&#263;inskog dr&#382;avnog odvjetni&scaron;tva s podru&#269;ja Dugog Sela.<br /> <br /> Preuzeto s bloga autorice knjige:<br /> &ldquo;Sigurno ste i sami ve&#263; pro&scaron;li iskustvo dugotrajnih sudskih parnica, a takodjer i situaciju u kojoj ste bili zate&#269;eni sudskim odlukama. Koliko puta ste ve&#263; zabrinuto sjeli i zamislili se: ima li uop&#263;e izlaza, i tko me mo&#382;e za&scaron;tititi? Od koga da zatra&#382;imo pomo&#263;, kad nadle&#382;ne institucije donose odluke kojom su za&scaron;ti&#263;eni oni koji su na rubu zakona, ili izvan njega. Koliko puta ste do sad bili pred vratima pakla, razmi&scaron;ljaju&#263;i i o najgorem zbog pogre&scaron;nih sudskih odluka, zbog raznih ovrha u kojima ste neza&scaron;ti&#263;eni a najvi&scaron;e izlo&#382;eni jamac? Koliko puta ste do sad vratili tu&#273;e dugove misle&#263;i kako &#263;e se u ljudima probuditi svijest?<br /> Nema toga! Vodite brigu o sebi samima. Pravda i pravosu&#273;e su zakazali, a dok istjeramo "mak na konac" ili do&#269;ekamo pravdu, tko zna u kojim poznim godinama &#263;emo ve&#263; biti. Ako ju uop&#263;e uspijemo do&#269;ekati, jer pravda je najpo&#382;eljnija u ovoj na&scaron;oj dr&#382;avi. Toliko ju dugo nismo vidjeli, i toliko ju &#382;eljno i&scaron;&#269;ekujemo da je u mislima svakog od nas druga&#269;ija, te&scaron;ko da bismo ju ve&#263; i prepoznali, nakon toliko godina nepravde.&rdquo;<br /> <br /> <b>&#381;ENA ZVANA HRABROST</b><br /> Danas su posljednji puta<br /> zasvirale violine<br /> tu&#382;nu pjesmu u mojim grudima.<br /> Posljednji puta<br /> stisnula sam pesti<br /> zbog ljudske zlo&#263;e<br />
 a tuga me obuzela zbog samo&#263;e.<br /> Nikada vi&scaron;e ne&#263;u se predati<br /> suzama &scaron;to niz lice poteku,<br /> niti &#263;u dati do znanja zlima<br /> kako njihove uvrede peku.<br /> Od danas se zovem HRABROST &#381;ENA<br />
 i nikada, ba&scaron; nikada<br /> pokleknuti ne&#263;u <pred problemima=""><br /> niti dozvoliti da me pregaze te&scaron;ka vremena. </pred></p>


]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-15T09:35:24+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Banke spremne za novu kreditnu ekspanziju</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/banke-spremne-za-novu-kreditnu-ekspanziju/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/banke-spremne-za-novu-kreditnu-ekspanziju/#When:11:40:51Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/banke-spremne-za-novu-kreditnu-ekspanziju//" title="Banke spremne za novu kreditnu ekspanziju"><img src="/images/uploads/vijesti/BANKE_FINANCIRANJE.jpg" alt="Banke spremne za novu kreditnu ekspanziju" title="Banke spremne za novu kreditnu ekspanziju" width="200px" /></a><p>
 &#39;&#39;Financijska industrija 2009.&#39;&#39; ve&#263; je 18. izdanje Privrednog vjesnika koje na jednom mjestu donosi mno&scaron;tvo podataka o svim sektorima financijske industrije u Hrvatskoj. Vi&scaron;e od 70 posto tog sektora &#269;ine poslovne banke, a kada se pribroje i sve one leasing ku&#263;e i fondovi koji su u vlasni&scaron;tvu banaka, onda je njihov udjel i znatno ve&#263;i, istaknuo je ekonomski analiti&#269;ar &#381;arko Pimorac, predstavljaju&#263;i publikaciju. Stanje u bankarstvu ne mo&#382;e se gledati odvojeno od realnog sektora, niti od dr&#382;ave. Prije su dr&#382;ave spa&scaron;avale banke, a sada &#263;e mo&#382;da banke spa&scaron;avati dr&#382;ave, rekao je Primorac. Upozorio je da Hrvatska najsporije od svih tranzicijskih zemalja izlazi iz krize, iako su se na&scaron;e banke razmjerno uspje&scaron;no nosile s krizom. Ipak, rast aktive pro&scaron;le je godine znatno usporen, a usporavanje kreditiranja, prema Primorcu, zna&#269;i da je cijeli bankarski sektor u potencijalnim te&scaron;ko&#263;ama. Bankama ne mo&#382;e biti dobro, ako ostalima nije dobro, zato bi banke morale smanjiti kamate i pove&#263;ati kreditiranje, zaklju&#269;io je Primorac.</p>
<p>
 Preostala &#269;etvrtina tr&#382;i&scaron;ta koju ne &#269;ine banke pod kontrolom je Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), &#269;iji je predsjednik Uprave Ante Samodol ocijenio da doga&#273;anja u tom sektoru, s obzirom na njegovu veli&#269;inu, nisu uzrok nego posljedica.</p>
<p>
 Aktere na tom tr&#382;i&scaron;tu Samodol dijeli na one koji su nastali zbog zakona i one koji su nastali zbog izbgjegavanja zakona. Kao primjer onih prvi navodi osiguranja, koja 40 posto premije ostvaruju na autoosiguranju, koje je zakonska obveza. U drugu skupinu ubraja leasing ku&#263;e, koje su banke osnivale kako bi zaobi&scaron;le ograni&#269;avanje kreditiranja, zbog &#269;ega se nakon poo&scaron;travanja propisa dvije tre&#263;ine leasinga ugasilo. Na tr&#382;i&scaron;tu leasinga vidljiva je velika koncentracija, kao i na tr&#382;i&scaron;tu investicijskih fondova, gdje od 120 otvorenih fondova, samo tri imaju vi&scaron;e od milijardu kuna imovine. Imovina brokerskih ku&#263;a je gotovo bezna&#269;ajna , a s obzirom na mali promet Zagreba&#269;ke burze, Samodol smatra upitnim opstanak te bran&scaron;e u sada&scaron;njem obliku. Promet svih burzi na podru&#269;ju biv&scaron;e Jugoslavije zajedno &#269;ak je &scaron;est puta manji od prometa budimpe&scaron;tanske burze, pa se Samodol pita koliko je na tako slabom tr&#382;i&scaron;tu uop&#263;e mogu&#263;e govoriti o fer vrijednosti ulaganja.</p>
<p>
 Makroekonomist Velimir &Scaron;onje slo&#382;io se sa Samodolovim predvi&#273;anjem da &#263;e oporavak nebankovnog sektora kasniti za oporavkom realnog sektora, i za jednu do dvije godine. Uspore&#273;uju&#263;i trendove na bankarskom tr&#382;i&scaron;tu Hrvatske, eurozone i SAD-a, &Scaron;onje je ocijenio da je do pada kreditiranja kod nas do&scaron;lo zbog pada potra&#382;nje za kreditima, a ipak je pad kreditiranja bio manji od pada BDP-a. Iz toga &Scaron;onje izvodi zaklju&#269;ak da je bankarski sektor u Hrvatskoj poslu&#382;io kao &scaron;tit od inozemnih &scaron;okova. Ako ne bude nove recesije u eurozoni i SAD-u, &Scaron;onje predvi&#273;a da &#263;e banke uskoro krenuti u novi sna&#382;ni kreditni ciklus, jer ve&#263; sada imaju kapitala za barem jednu godinu kreditne ekspanzije.</p>

]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Gospodarstvo</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-14T11:40:51+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Vinkova&#269;ki fijaker</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/vinkovaki-fijaker/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/vinkovaki-fijaker/#When:11:59:16Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/vinkovaki-fijaker//" title="Vinkova&#269;ki fijaker"><img src="/images/uploads/vijesti/vinkovacki-fijaker.jpg" alt="Vinkova&#269;ki fijaker" title="Vinkova&#269;ki fijaker" width="200px" /></a><p>
 Tako su pro&scaron;le godine na vrlo zanimljiv na&#269;in podsjetili na nekada&scaron;nji za&scaron;titni znak Vinkovaca &ndash; vinkova&#269;ki fijaker.<br />
 Ovo prometalo, danas i&scaron;&#269;ezlo s na&scaron;ih cesta, vozilo je gradom od vremena Vojne krajine pa sve do 80-ih godina pro&scaron;log stolje&#263;a. Sada je ono jo&scaron; samo u vlasni&scaron;tvu nekolicine zaljubljenika u konje i &scaron;oka&#269;ku tradiciju.<br />
 I ove godine, u povodu Dana grada Vinkovaca, Udruga organizira vo&#382;nju fijakerima u okviru prigodnog programa koji &#263;e se odr&#382;ati 18. i 20. srpnja u centru grada. &#268;etiri do pet fijakera vozit &#263;e sve zainteresirane u vremenu od 17 do 20 sati od parka, kroz Dugu, Glagolja&scaron;ku, Reljkovi&#263;evu i Istarsku nazad do parka, a bit &#263;e tu i vlaki&#263; za djecu.<br />
 U organizaciji Turisti&#269;ke zajednice grada Vinkovaca u parku &#263;e biti postavljeno 7 &ndash; 10 &scaron;tandova s tradicijskim proizvodima. U programu &#263;e jo&scaron; sudjelovati i: KUD Tkanica, Povijesno &scaron;portsko dru&scaron;tvo &bdquo;Hrvatski sokol&ldquo; Vinkovci, Etno-kujna iz &Scaron;titara i TS &bdquo;Baje&ldquo;.<br />
 Svi koji budu po&#382;eljeli mo&#263;i &#263;e se provozati i osjetiti dah pro&scaron;losti, u&#382;ivati u laganom kasanju i topotu konjskih kopita i na trenutke se odmaknuti od vreve grada i automobilske buke.<br />
 Trenutno je u Galeriji OMH Vinkovci u izlogu Ljekarne u pje&scaron;a&#269;koj zoni postavljena izlo&#382;ba posve&#263;ena vinkova&#269;kom fijakeru. Izlo&#382;ba je koncipirana tako da pove&#382;e pro&scaron;lost i sada&scaron;njost. Stoga su na fotografijama prikazani stari Vinkovci s neizostavnim detaljem &ndash; fijakerom i poznati vinkova&#269;ki fijakeristi, ali tu su i slike s pro&scaron;logodi&scaron;nje vo&#382;nje fijakerima. Autor izlo&#382;be je &#269;lan V&Scaron;R &#381;eljko Tak&scaron;i&#263;.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-13T11:59:16+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Otok: Jadranka Kosor &#8211; po&#269;asna gra&#273;anka grada Otoka</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/otok-jadranka-kosor-poasna-graanka-grada-otoka/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/otok-jadranka-kosor-poasna-graanka-grada-otoka/#When:11:15:07Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/otok-jadranka-kosor-poasna-graanka-grada-otoka//" title="Otok: Jadranka Kosor &#8211; po&#269;asna gra&#273;anka grada Otoka"><img src="/images/uploads/vijesti/otok-jadranka-kosor-pocasna-gradanka-grada-otoka.jpg" alt="Otok: Jadranka Kosor &#8211; po&#269;asna gra&#273;anka grada Otoka" title="Otok: Jadranka Kosor &#8211; po&#269;asna gra&#273;anka grada Otoka" width="200px" /></a><p> Gra&#273;ani Grada Otoka ove &#263;e godine po&#269;asnom gra&#273;ankom proglasiti Jadranku Kosor, predsjednicu Vlade Republike Hrvatske "kao izraz posebne zahvalnosti za stvaranje uvjeta za promicanje vrijednosti Domovinskog rata, pojedinca, obitelji, dru&scaron;tvene zajednice te zalaganja u rje&scaron;avanju ljudskih i materijalnih potreba".</p><p> <br /> Kako stoji u obrazlo&#382;enju odluke koju je donijelo Gradsko vije&#263;e najmla&#273;eg hrvatskog grada, Jadranka Kosor "odabrala je jedini ispravan put, put za Hrvatsku kao pravnu dr&#382;avu, za vladavinu zakona i reda, bez nedodirljivih i privilegiranih, o &#269;emu svjedo&#269;i ova povelja i plaketa".<br /> Na sve&#269;anoj sjednici Gradskog vije&#263;a Otoka, najavljenoj za utorak, 13.srpnja na Dan grada, bit &#263;e dodijeljena i plaketa grada Otoka i to mr. sc. Bo&#382;idaru Pankreti&#263;u, potpredsjedniku Vlade RH i ministru regionalnog razvoja, &scaron;umarstva i vodnog gospodarstva za doprinos razvoju komunalne infrastrukture.</p><p> <br /> Medalja grada Otoka dodjeljuje se Zdravku Krmeku, dr&#382;avnom tajniku u regionalnog razvoja, &scaron;umarstva i vodnog gospodarstva za doprinos razvoju komunalne infrastrukture za doprinos izgradnji komunalne infrastrukture, Katici Mi&scaron;kovi&#263;, ravnateljici Uprave za regionalnu i lokalnu infrastrukturu u Ministarstvu regionalnog razvoja, &scaron;umarstva i vodnog gospodarstva za doprinos izgradnji komunalne i socijalne infrastrukture, Anni Mariji Radi&#263;, ravnateljici Uprave za podru&#269;ja posebne dr&#382;avne skrbi u Ministarstvu regionalnog razvoja, &scaron;umarstva i vodnog gospodarstva za doprinos realizaciji Projekta stambenog zbrinjavanja, Silviji Jovi&#263;, direktorici "Eko.gradnje" d.o.o. Darda za doprinos gospodarskom razvoju i zapo&scaron;ljavanju, mr. sc. Anti Mandi&#263;u, predsjedniku Uprave IN 2 Informacijski in&#382;injering Zagreb za doprinos razvoju &scaron;porta Grada Otoka i Vladi Spaji&#263;u za doprinos razvoju gospodarstva i &scaron;porta.</p><p> <br /> Priznanje grada Otoka dodjeljuje se Katici Novoselac, predsjednici Udruge &#382;ena "Gagulanke" Komletinci za doprinos razvoju dru&scaron;tvenih djelatnosti i Nevenki Krznar, predsjednici Udruge "Sv. Vinka Paulskog" i voditeljici &#381;upnog karitasa za doprinos humanitarno-socijalnim aktivnostima, Stjepanu Goreti za doprinos razvoju vatrogastva, NK "Otok" za ostvarene &scaron;portske rezultate i Mariji &#268;epo, predsjednici Udruge "Hrvatska &#382;ena" Otok za doprinos razvoja dru&scaron;tvenih djelatnosti.<br /> &nbsp;</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-12T11:15:07+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Otocic Levan kod Pule pun poznatih lica</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/otocic-levan-kod-pule-pun-poznatih-lica/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/otocic-levan-kod-pule-pun-poznatih-lica/#When:10:05:05Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/otocic-levan-kod-pule-pun-poznatih-lica//" title="Otocic Levan kod Pule pun poznatih lica"><img src="/images/uploads/vijesti/lumbar-hana.jpg" alt="Otocic Levan kod Pule pun poznatih lica" title="Otocic Levan kod Pule pun poznatih lica" width="200px" /></a><p>
 Manekenka Kristina Lumbar I bosanska Paris Hilton Hana Had&#382;iavdagi&#263; nisu se ustru&#269;avale te su prve probale vo&#263;e s mlade hostese, naime to je prvi put vi&#273;eno na eventima I mno&scaron;tvo je bilo odu&scaron;evljeno, svi su s veseljem pohrlili hostesi koja je profesionalno odradila svoj posao. Me&#273;u ostalim posjetiteljima vidjeli smo, Dvinu Meler, Borisa Kosma&#269;a itd...</p>
<center>
<script type="text/javascript"><!--
google_ad_client = "pub-4320287036937814";
/* 468x60, stvoreno 2010.04.21 */
google_ad_slot = "5660691679";
google_ad_width = 468;
google_ad_height = 60;
//-->
</script><script type="text/javascript"
src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js">
</script></center>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-10T10:05:05+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Od danas hrvatski film stanuje na Novoj Vesi &#45; u Zagrebu</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/od-danas-hrvatski-film-stanuje-na-novoj-vesi-u-zagrebu/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/od-danas-hrvatski-film-stanuje-na-novoj-vesi-u-zagrebu/#When:09:30:41Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/od-danas-hrvatski-film-stanuje-na-novoj-vesi-u-zagrebu//" title="Od danas hrvatski film stanuje na Novoj Vesi - u Zagrebu"><img src="/images/uploads/vijesti/Kuca_hrv_fiilma.jpg" alt="Od danas hrvatski film stanuje na Novoj Vesi - u Zagrebu" title="Od danas hrvatski film stanuje na Novoj Vesi - u Zagrebu" width="200px" /></a><p>
 <em>Ku&#263;u hrvatskog filma</em>, pod &#269;ijim su krovom objedinjena brojna dru&scaron;tva, udruge, filmski festivali, i drugi koji se bave filmskom djelatno&scaron;&#263;u, otvorio je danas, u Novoj vesi, zagreba&#269;ki gradona&#269;elnik Milan Bandi&#263;.<br />
 <br />
 <em>Sretan sam i ponosan &scaron;to se u mome mandatu sve&#269;ano otvara Ku&#263;a hrvatskog filma, ku&#263;a koja okuplja sve filmske strukovne udruge i objedinjuje najva&#382;nije subjekte u proizvodnji i promociji dokumentarnih, animiranih i igranih filmova</em>, rekao je nazo&#269;nima gradona&#269;elnik simboli&#269;no otvoriv&scaron;i <em>Ku&#263;u</em>, te zahvalio dvojcu, zaslu&#382;nom za dana&scaron;nje otvorenje, ravnatelju Zagreb filma Vinku Bre&scaron;anu te posthumno, Albertu Kapovi&#263;u, prvom ravnatelju i utemeljitelju Hrvatskog audio-vizualnog centra, koji su inicirali i osmislili ovaj kulturni projekt.<br />
 <br />
 Nakon otvorenja, u dru&scaron;tvu Vinka Bre&scaron;ana, gradona&#269;elnik je obi&scaron;ao prostorije <em>Ku&#263;e hrvatskog filma</em>, a doma&#263;ini su ga informirali o djelatnostima kojima se bave razne udruge koje od nedavno stanuju pod istim krovom.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2010-06-29T09:30:41+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Seljaci izveli traktore na ceste i zapo&#269;eli prosvjed</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/seljaci-izveli-traktore-na-ceste-i-zapoeli-prosvjed/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/seljaci-izveli-traktore-na-ceste-i-zapoeli-prosvjed/#When:09:09:40Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/seljaci-izveli-traktore-na-ceste-i-zapoeli-prosvjed//" title="Seljaci izveli traktore na ceste i zapo&#269;eli prosvjed"><img src="/images/uploads/vijesti/prosvjed_seljaka_nema_odustajanja_2010_06_21.jpg" alt="Seljaci izveli traktore na ceste i zapo&#269;eli prosvjed" title="Seljaci izveli traktore na ceste i zapo&#269;eli prosvjed" width="200px" /></a><p>
 &nbsp;</p>
<div id="cke_pastebin">
 U svakoj od ove dvije &#382;upanije seljaci su svoje traktore parkirali uz cestu na tri lokacije. O&#269;ekuje se da &#263;e se sutra prosvjedima priklju&#269;iti i seljaci iz ostalih slavonskih &#382;upanija. U Vukovarsko-srijemskoj &#382;upaniji seljaci su traktore parkirali na cesti Jaruzina-Vinkovci, Ilo&#269;a-Tovarnik te u Bo&scaron;njacima.</div>
<div>
 &nbsp;</div>
<div id="cke_pastebin">
 &gt;&gt; Nova selja&#269;ka buna: Ovaj put ne odustajemo</div>
<div id="cke_pastebin">
 Prosvjednici su ovoga puta najavili da ne odlaze sve do ispunjenja svih njihovih zahtjeva a ovoga puta tra&#382;e da se u pregovore uklju&#269;i i osobno premijerka Jadranka Kosor.</div>
<div id="cke_pastebin">
 Seljaci zahtijevaju da se u cijelosti ispuni &#39;&#273;akova&#269;ki sporazum&#39;, odnosno da se seljacima isplati zaostali dug za poticaje iz 2008. od 205 milijuna kuna te za poticaje u sto&#269;arstvu i ratarstvu koji su ve&#263; trebali biti ispla&#263;eni ili je njihova isplata ve&#263; trebala po&#269;eti. Zahtijevaju i da se seljaci oslobode optu&#382;nih prijedloga za pro&scaron;le prosvjede, a selja&#269;ka koordinacija u novim prosvjedima tra&#382;i i da za&scaron;titna cijena p&scaron;enice bude 1,20 kuna za kilogram.</div>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Gospodarstvo</dc:subject>
      <dc:date>2010-06-28T09:09:40+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Vinkova&#269;ki portal uvr&#353;ten u BUG&#45;ovu weboteku</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/vinkovaki-portal-uvrten-u-bug-ovu-weboteku/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/vinkovaki-portal-uvrten-u-bug-ovu-weboteku/#When:09:15:51Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/vinkovaki-portal-uvrten-u-bug-ovu-weboteku//" title="Vinkova&#269;ki portal uvr&#353;ten u BUG-ovu weboteku"><img src="/images/uploads/vijesti/Vinkovcicom.jpg" alt="Vinkova&#269;ki portal uvr&#353;ten u BUG-ovu weboteku" title="Vinkova&#269;ki portal uvr&#353;ten u BUG-ovu weboteku" width="200px" /></a><p>
 Tako je uredni&scaron;tvo BUG-a odlu&#269;ilo na&scaron;em portalu dati ocjenu 9 (od mogu&#263;ih 10).<br />
 <br />
 Novi neslu&#382;beni vinkova&#269;ki portal izra&#273;en je kao dio WMD-ovog projekta IZHR (postoje portali i za jo&scaron; neke gradove) i shodno tome krcat raznoraznim sadr&#382;ajima upakiranih u privla&#269;an dizajn, koji je ujedna&#269;en s portalima ostalih gradova (promijenjene su boje). Tu su novosti, informacije o samom gradu i regiji, videozapisi, razni oglasnici, recepti za kuhanje... - skoro da nema &#269;ega nema. To je s druge strane mali nedostatak, jer je stranica prili&#269;no "te&scaron;ka" i memorijski (hrpa slika i flash animacija) i procesorski, pi&scaron;e BUG.<br />
 <br />
 Trenutno na&scaron; portal kotira na visokom drugom mjestu sa 8.9 ukupnih glasova.<br />
 <br />
 I Vi mo&#382;ete glasati za Va&scaron; portal na ovom <a href="http://www.bug.hr/weboteka/vijesti/vinkovcicomhr/3618.aspx" target="_blank">linku</a>!<br />
 &nbsp;</p>
<div align="center" style="">
 &nbsp;</div>
<br />

]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-06-21T09:15:51+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Izlo&#382;ba: Darko Glavan na svojoj strani</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/izloba-darko-glavan-na-svojoj-strani/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/izloba-darko-glavan-na-svojoj-strani/#When:07:25:46Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/izloba-darko-glavan-na-svojoj-strani//" title="Izlo&#382;ba: Darko Glavan na svojoj strani"><img src="/images/uploads/vijesti/darko-glavan.jpg" alt="Izlo&#382;ba: Darko Glavan na svojoj strani" title="Izlo&#382;ba: Darko Glavan na svojoj strani" width="200px" /></a><p>
 Danas se u galeriji ULUPUH-a u Tkal&#269;i&#263;evoj 14. otvara izlo&#382;ba prigodom godi&scaron;njice smrti novinara i pisca, osobitog lika na&scaron;e generacije, ikone kritike i teorije pop-kulture, nikad pre&#382;aljenog i posve nenadomjestivog Darka Glavana. Doga&#273;a se to samo nekoliko dana nakon &scaron;to su mediji objavili vijest kako je osoba &scaron;to ga je usmrtila automobilom na cesti nepravomo&#263;no osu&#273;ena nagodinu dana zatvora uvjetno Znam kako se tu ni&scaron;ta ne mo&#382;e nadoknaditi, ali pitam se, naprosto, onako ljudski, o &#269;emu se pobogu radi?</p>
<p>
 Glavan, pomalo osebujan i svakako kontraverzan, pojavi se na medijskoj sceni sedamdesetih godina kao veliki fan Doorsa. U to je doba bio stalni pisac i kolumnist u Studiju i &#272;uboksu. Njegovi tekstovi bili su nesvakida&scaron;nji i te&#382;ili su da se etabliraju one glazbene i druge popularne kulturne atrakcije, za onda&scaron;nji mentalitet, &#269;esto hereti&#269;kog ili naprosto krivog nazora i estetike. Upravo je njegova zasluga u tome &scaron;to je kao svojevrsni medijski ledolomac u onda&scaron;njim medijima u biv&scaron;oj Jugoslaviji lomio otpore prema relevantnosti rock i strip kritike, dokazivao da je i to umjetnost i da klasika i isto tako socrealisti&#269;ka slika svijeta i ljepote ima uvijek alternativu koja, nu&#382;no, i ne mora biti ideolo&scaron;ki proskribirana. Kasnije je po&#269;eo sura&#273;ivati i na televiziji te je time rock a poslije i punk dobio mjesto u naj&scaron;irem mediju tada&scaron;nje scene. Nezaboravna je i njegova duhovita igra rije&#269;i. Osamdesetih pojavljuje se izraz &laquo;rock za&#269;injavac&raquo; u kontekstu dojma kojeg ostavljaju fenomeni na sceni. Samu rije&#269; &laquo;za&#269;injavac&raquo; i on i pokojni Vrdoljak, preuzeli su iz hrvatske srednjovjekovne poetske ba&scaron;tine, a gdje je ona bila uobi&#269;ajena za senzibilne i emotivne pjesnike i njihove nastupe.</p>
<p>
 Neosporan je i golem doprinos Darka Glavana sceni popularne kulture i alternative uop&#263;e. Tako se osamdesete pojavila njegova kultna knjiga &laquo;Punk&raquo; koja promovira nove glazbene vibracije, te novi val i posebno tada i ina&#269;e u novinskim tekstovima apostrofira slovenski bend La&#269;ni Franc. Sama knjiga zavr&scaron;ava mi&scaron;lju kako bez punka i novog vala, koji su bili radikalno osvje&#382;enje scene, ne bi sredinom osamdesetih vi&scaron;e postojao niti rock. Takve teorijske eskapade, mo&#382;da naizgled radikalne, bile su tipi&#269;na glavanov&scaron;tina onog doba, stvari uz koje ste mogli uz pivo i joint satima razgovarati, le&#382;erno se dru&#382;e&#263;i slu&scaron;aju&#263;i perjanice tada&scaron;nje scene i ne pomi&scaron;ljaju&#263;i da &#263;e itko ikada o tome snimiti film kakav je onaj Igora Mirkovi&#263;a &laquo;Sretno dijete&raquo;. Posebno mjesto zauzimalo je pri tome njegovo gotovo mizantropsko razo&#269;aranje &laquo;Azrom&raquo; i Johnnyijevim tekstovima. Ne sje&#263;am se da li je tu bilo osobnog poriva, no za razliku od odu&scaron;evljenja masa tada&scaron;nje proleterske djece koja su rasla &scaron;irom grada, Glavan je tu pre&scaron;ao na onu stranu pomalo elitisti&#269;kog pogleda na cijelu stvar, kao da je odjednom stao na pozicije protiv kojih je ustvari dotada bio.</p>
<p>
 Dodu&scaron;e, nije mu se svi&#273;ala ni scena u Rijeci, ali poslije je to izgladio. S &laquo;Azrom&raquo; je ostao u nepogodovanju, a to je oti&scaron;lo skroz do toga da mu je &Scaron;tuli&#263; navodno spjevao i posvetio stihove: Kako si ohol&hellip; stari moj&hellip; Kako bilo, sve &scaron;to je Glavan napravio na na&scaron;oj sceni, od pionirskih rock kritika, promocije Punka i novog vala, afirmacije stripa, plakata i drugih medija koje su zanimale mlade i &scaron;irile se osamdesetih kao epidemija kulturnim tijelom dru&scaron;tva, stavlja ga u polo&#382;aj prosvjetitelja jednog doba, legende i duhovnog oca brojnih kasnijih pisaca i kriti&#269;ara popularne kulture. Mo&#382;da &#263;e jednog dana, bez la&#382;ne pompe i lakiranja koje je prezirao, negdje oko Zve&#269;ke, postojati spomenik ili barem bista Darku Glavanu. Bila bi to mala gesta pa&#382;nje da mu se svi mi, stanovnici ovog grada i sljedbenici njegovih rokerskih tradicija, odu&#382;imo za sve. Darko je to neupitno zaslu&#382;io.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Gospodarstvo</dc:subject>
      <dc:date>2010-06-19T07:25:46+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Progla&#353;eni najbolji poslodavci i najbolje HR prakse za 2010.</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/proglaeni-najbolji-poslodavci-i-najbolje-hr-prakse-za-2010/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/proglaeni-najbolji-poslodavci-i-najbolje-hr-prakse-za-2010/#When:08:07:13Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/proglaeni-najbolji-poslodavci-i-najbolje-hr-prakse-za-2010//" title="Progla&#353;eni najbolji poslodavci i najbolje HR prakse za 2010."><img src="/images/uploads/vijesti/moj_posao_proglasenje_dobitnici_b.jpg" alt="Progla&#353;eni najbolji poslodavci i najbolje HR prakse za 2010." title="Progla&#353;eni najbolji poslodavci i najbolje HR prakse za 2010." width="200px" /></a><p> &nbsp;</p><div id="cke_pastebin"> Istra&#382;ivanje o najboljim poslodavcima u 2010. godini proveo je portal <strong>MojPosao</strong> u razdoblju izme&#273;u velja&#269;e i svibnja 2010. Istra&#382;ivanje se provodi &#269;etvrtu godinu za redom, u njemu je ove godine sudjelovalo vi&scaron;e od 30 tvrtki i provedeno je me&#273;u gotovo 3.000 njihovih zaposlenika. U ovogodi&scaron;njem Istra&#382;ivanju o najboljim poslodavcima sudjelovale su tvrtke iz svih grana gospodarstva u privatnom, dr&#382;avnom, stranom te doma&#263;em vlasni&scaron;tvu.&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> &nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> Cilj istra&#382;ivanja bio je saznati u kojim je tvrtkama trenutno najbolje raditi u Hrvatskoj, a na temelju iskustava i percepcije samih zaposlenika. Istra&#382;ivanjem se nastoji naglasiti kako je upravljanje ljudskim resursima jedina dugoro&#269;na konkurentska prednost tvrtki, a za potrebe istra&#382;ivanja kori&scaron;ten je upitnik kojim se procjenjuje organizacijska klima i zadovoljstvo zaposlenika.&nbsp;</div><div id="cke_pastebin">
 &nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> <strong>Metodologija istra&#382;ivanja&nbsp;</strong></div><div id="cke_pastebin"> U Istra&#382;ivanju o najboljim poslodavcima sudjelovale su tvrtke koje su bile suglasne s provo&#273;enjem istra&#382;ivanja me&#273;u njihovim zaposlenicima, a samo istra&#382;ivanje provedeno je putem upitnika koji se sastoji od 50 klju&#269;nih tvrdnji iz &scaron;est podru&#269;ja istra&#382;ivanja:&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> &nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> <strong>&bull; &nbsp;Strategija i vodstvo:</strong> poznavanje ciljeva tvrtke te &#382;elja da se doprinese u ostvarenju istih&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> <strong>&bull; &nbsp;Rad, motivacija i nagra&#273;ivanje:</strong> procjena radne uspje&scaron;nosti i sustav nagra&#273;ivanja&nbsp;</div><div id="cke_pastebin">
 <strong>&bull; &nbsp;Usavr&scaron;avanje i razvoj:</strong> mogu&#263;nost profesionalnog razvoja i napredovanja&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> <strong>&bull; &nbsp;Me&#273;uljudski odnosi:</strong> odnos s nadre&#273;enima i kolegama&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> <strong>&bull; &nbsp;Lojalnost </strong>trenutnom poslodavcu&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> <strong>&bull; &nbsp;Do&#382;ivljaj sigurnosti posla&nbsp;</strong></div><div id="cke_pastebin"> &nbsp;</div><div id="cke_pastebin">
 Zaposlenici su odre&#273;ivali stupanj slaganja sa svakom tvrdnjom ocjenama od 1 do 5, a prosjekom ocjena za svako podru&#269;je istra&#382;ivanja dobivena je ocjena pojedine tvrtke. Usporedbom ocjena svih tvrtki koje su sudjelovale u istra&#382;ivanju dobiven je poredak najboljih poslodavaca u 2010. godini.&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> &nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> Tvrtke su podijeljene u dvije skupine prema veli&#269;ini &ndash; velike tvrtke s 200 ili vi&scaron;e zaposlenih te srednje i male tvrtke s manje od 200 zaposlenih. U istra&#382;ivanju su mogle sudjelovati samo tvrtke koje imaju 50 ili vi&scaron;e zaposlenika, a analizom podataka dobiveni su sljede&#263;i rezultati:&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> &nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> Najbolji poslodavci u kategoriji velikih tvrtki za 2010. Godinu su:&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> <strong>dm-drogerie markt d.o.o.&nbsp;</strong></div><div id="cke_pastebin"> <strong>Puljanka d.d.&nbsp;</strong></div><div id="cke_pastebin"> <strong>Belupo d.d. lijekovi i kozmetika&nbsp;</strong></div><div id="cke_pastebin"> &nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> Najbolji poslodavci u kategoriji malih i srednjih tvrtki za 2010. Godinu su:&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> <strong>Procter &amp; Gamble d.o.o.&nbsp;</strong></div><div id="cke_pastebin"> <strong>Ko&#382;ul d.o.o.&nbsp;</strong></div><div id="cke_pastebin"> <strong>DHL International d.o.o.&nbsp;</strong></div><div id="cke_pastebin"> &nbsp;</div><div id="cke_pastebin"><strong>Karakteristike najboljih poslodavaca&nbsp;</strong></div><div id="cke_pastebin"> Tvrtke u kojima je najbolje raditi dobile su u prosjeku ve&#263;e ocjene u svim podru&#269;jima istra&#382;ivanja od ostalih tvrtki. Pri tome je va&#382;no napomenuti da su uglavnom kvalitetne tvrtke i pristale sudjelovati u istra&#382;ivanju, &scaron;to je naro&#269;ito pohvalno ukoliko se uzme u obzir da su ove i pro&scaron;le godine brojne hrvatske tvrtke bile prisiljene pribjegavati nepopularnim mjerama kao &scaron;to su smanjivanje povlastica zaposlenika, smanjena ulaganja u edukaciju i razvoj zaposlenika te &#269;ak i smanjenje broja zaposlenih.&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> &nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> Tvrtke koje su ove godine sudjelovale u istra&#382;ivanju stoga u svakom slu&#269;aju predstavljaju najbolje hrvatske poslodavce te je realno o&#269;ekivati kako je razlika izme&#273;u najboljih tvrtki i ostalih koje su sudjelovale u istra&#382;ivanju manja nego &scaron;to bi bila izme&#273;u najboljih i prosje&#269;ne hrvatske tvrtke.&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> &nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> Najbolje ocijenjena kategorija kod malih i srednjih tvrtki, ali i kod velikih tvrtki je kategorija &#39;Me&#273;uljudski odnosi&#39;, dok su slabije ocijenjene kategorije &#39;Do&#382;ivljaj sigurnosti posla&#39; te &#39;Usavr&scaron;avanje i razvoj&#39; &scaron;to je i razumljivo s obzirom da su zbog smanjenja tro&scaron;kova u gotovo svim tvrtkama smanjena ulaganja u dodatno obrazovanje zaposlenika, dok je istovremeno zbog op&#263;enite gospodarske situacije smanjen osje&#263;aj sigurnosti radnog mjesta. Najbolji poslodavci kod velikih tvrtki najvi&scaron;e odska&#269;u od prosjeka u kategoriji &#39;Lojalnosti&#39;, dok Najbolji poslodavci kod malih i srednjih tvrtki od prosjeka najvi&scaron;e odska&#269;u u kategoriji &#39;Usavr&scaron;avanje i razvoj&#39;.&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> &nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> Srednje i male tvrtke u gotovo svim podru&#269;jima imaju bolje ocjene u odnosu na velike tvrtke. Najbolje male i srednje tvrtke razlikuju se od najboljih velikih tvrtki prije svega u podru&#269;ju &#39;Usavr&scaron;avanje i razvoj&#39; (razlika u prosje&#269;nim ocjenama je 0,59). Najmanje razlike su u podru&#269;ju &#39;Lojalnost i &#39;Do&#382;ivljaj sigurnosti posla&#39;.&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> &nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> <strong>Izbor Najboljih HR praksi&nbsp;</strong></div><div id="cke_pastebin"> Od ove godine, MojPosao je pokrenuo i izbor Najboljih HR praksi kako bi se istaknuo rad, trud i inovacije koje se primjenjuju za upravljanje ljudskim potencijalima. Nagrada je dodijeljena tvrtkama koje su u vrijeme velikih izazova prona&scaron;le na&#269;in kako unaprijediti vlastito poslovanje primjenom kreativnih rje&scaron;enja. Te tvrtke ostvaruju zavidnu razinu u upravljanju ljudskim potencijalima, poti&#269;u razvoj, osiguravaju priliku za u&#269;enje i slu&#382;e kao primjer drugima.&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> &nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> Dobitnici nagrade za Najbolje HR prakse za 2010. godinu su:&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> <strong>Cemex Hrvatska d.d.</strong> za projekt &#39;CEMEX BRINE - Gradimo zdravu i sigurnu budu&#263;nost zajedno&#39;&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> <strong>Podravka d.d.</strong> za projekt &#39;Procjeniteljski razvojni centar Podravka&#39;&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> <strong>SOS Dje&#269;je selo Hrvatska</strong> u suradnji s <strong>Pu&#269;kim otvorenim u&#269;ili&scaron;tem Zagreb</strong> za projekt &#39;&Scaron;kola za SOS mame&#39; (Proces regrutacije i selekcije u SOS Dje&#269;jem selu Hrvatska)&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> &nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> Iako nisu nagra&#273;ene jednim od prva tri mjesta, stru&#269;na komisija dodatno je istaknula prakse tvrtki L&#39;Oreal Zagreb d.o.o. zbog inovativnosti te OBI trgovina d.o.o. zbog inicijative.&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> &nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> Kriteriji prema kojima je sedmero&#269;lana komisija koju su sa&#269;injavali stru&#269;njaci s podru&#269;ja ljudskih potencijala, iz medija i poslovnog svijeta ocjenjivala najbolje HR prakse su:&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> Davanje dodatne vrijednosti organizaciji (mjerljivi poslovni uspjeh)&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> Uspje&scaron;no ostvarenje cilja projekta&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> Originalnost, inovativnost, pravovremenost i kreativnost samog projekta&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> Broj obuhva&#263;enih zaposlenika i utjecaj na njih&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> Uloga i razvoj HR funkcije u organizaciji&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> &nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> Izbor Najboljih poslodavaca i Najboljih HR praksi podr&#382;ali su: Selectio d.o.o. za upravljanje ljudskim potencijalima kao Stru&#269;ni partner, Cotrugli Business School kao Edukacijski partner te Business.hr i Lider kao Medijski partneri.&nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> &nbsp;</div><div id="cke_pastebin"> Sve&#269;ana dodjela nagrada za Najbolje poslodavce i Najbolje HR prakse 2010. odr&#382;ana je 20. svibnja u hotelu The Regent Esplanade Zagreb. U sklopu dodjele odr&#382;ano je i predavanje g. &#381;eljka Peri&#263;a na temu &#39;Upravljanje ljudskim resursima za bolju budu&#263;nost Hrvatske&#39;, predavanje mag. Primo&#382;a Hvale na temu &#39;Talent management &ndash; izazovi i rje&scaron;enja&#39; te panel rasprava &#39;&Scaron;to je dobra HR praksa&#39; koju je moderirala Adrijana Strnad, Savjetnik za organizacijski razvoj, na kojoj su vode&#263;i stru&#269;njaci s podru&#269;ja ljudskih potencijala, iz medija i poslovnog svijeta raspravljali o tome &scaron;to &#269;ini dobru prakse u ljudskim potencijalima te kako ljudski potencijali mogu doprinijeti uspjehu tvrtke i njenih zaposlenika.&nbsp;</div>]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Gospodarstvo</dc:subject>
      <dc:date>2010-06-18T08:07:13+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>NESTALI SU ZA 60 SEKUNDI</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/nestali-su-za-60-sekundi/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/nestali-su-za-60-sekundi/#When:13:37:54Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/nestali-su-za-60-sekundi//" title="NESTALI SU ZA 60 SEKUNDI"><img src="/images/uploads/vijesti/vriuednost-golfa-procijenjuje-se-27000-eura_310688.jpg" alt="NESTALI SU ZA 60 SEKUNDI" title="NESTALI SU ZA 60 SEKUNDI" width="200px" /></a><p>
	Provalili su u no&#263;i na srijedu, izme&#273;u 18 i 7 sati, u skladi&scaron;te automobila tvrtke Impuls Leasing u Susedgradu. &Scaron;teta je vi&scaron;a od milijun kuna. Policija je obavila o&#269;evid, ali zasad nije poznato jesu li provalnici imali pomaga&#269;e iznutra, iz tvrtke. Goran Znika, koji radi u prodaji automobila Impuls Leasinga, ka&#382;e kako je njihova tvrtka mlada i do sada nisu imali takvih slu&#269;ajeva.</p>
<p>
	Zbog policijske istrage, koja je u tijeku, rekao je kako ne &#382;eli iznositi detalje plja&#269;ke:</p>
<p>
	- Prema mojem mi&scaron;ljenju, to nije bilo tko. Rije&#269; je o organiziranom kriminalu. &Scaron;teta je vrlo velika jer su ukrali &#269;etiri automobila visoke kategorije - rekao je Znika.</p>
<p>
	Hajrudin Merdanovi&#263;, na&scaron; novinar i stru&#269;ni istra&#382;itelj za kra&#273;e automobila, ka&#382;e da su lopovima najdra&#382;i njema&#269;ki auti, koje zatim prodaju u isto&#269;noj Europi.</p>
<p>
	- Kra&#273;u tih automobila razvili su do savr&scaron;enstva. Osim toga, oni su cijenjeni na &lsquo;gladnom&rsquo; tr&#382;i&scaron;tu - rekao je Merdanovi&#263; i dodao kako ukradene automobile lopovi prodaju po 50 posto ni&#382;oj cijeni od regularne.</p>
<p>
	Najlak&scaron;a kra&#273;a je, poja&scaron;njva Merdanovi&#263;, kopirati klju&#269; ili do&#263;i do originalnog klju&#269;a. Obi&#269;no lopovi, dodaje, tra&#382;e nekog od zaposlenika ku&#263;e ili iz autopraonica da im pomogne. No ima lopova koji provaljuju u vozilo i lome bravu. Sve &#269;e&scaron;&#263;i su i oni koji kradu sofisticiranim na&#269;inom, tj. presijecaju kodni signal daljinskog klju&#269;a.</p>
<p>
	<strong>INSPIRACIJU SU NA&Scaron;LI U FILMU</strong>? U filmu &ldquo;Nestali u 60 sekundi&rdquo; Nicholas Cage, kralj kradljivaca automobila, ukrade ih 50 u jednoj no&#263;i.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Crna kronika</dc:subject>
      <dc:date>2010-06-11T13:37:54+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Autobus pun djece sudario se s Fiatom</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/autobus-pun-djece-sudario-se-s-fiatom/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/autobus-pun-djece-sudario-se-s-fiatom/#When:13:26:11Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/autobus-pun-djece-sudario-se-s-fiatom//" title="Autobus pun djece sudario se s Fiatom"><img src="/images/uploads/vijesti/hitna.jpg" alt="Autobus pun djece sudario se s Fiatom" title="Autobus pun djece sudario se s Fiatom" width="200px" /></a><p>
	Na dr&#382;avnoj cesti iz Zadra prema Biogradu, na predjelu Tustica, u utorak oko 14 sati i 30 minuta do&scaron;lo je te&scaron;kog sudara autobusa "Liburnije" i osobnog automobila u kojem je poginula jedna mu&scaron;ka osoba. Prema prvim informacija, rije&#269; je o frontalnom sudaru, a autobus je prometovao iz Svetog Petra prema Zadru. Policija za sada ne &#382;eli davati nikakve izjave o smrtno stradalom mu&scaron;karcu ili ozlje&#273;enima, a promet se preusmjerava na lokalne prometnice. Ozlje&#273;eni putnici autobusa vozilima Hitne prevezeni su u zadarsku i biogradsku bolnicu.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Crna kronika</dc:subject>
      <dc:date>2010-06-09T13:26:11+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>IZHR 3.0 &#45; Upoznajmo Hrvatsku</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/izhr-3.0-upoznajmo-hrvatsku/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/izhr-3.0-upoznajmo-hrvatsku/#When:14:06:22Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/izhr-3.0-upoznajmo-hrvatsku//" title="IZHR 3.0 - Upoznajmo Hrvatsku"><img src="/images/uploads/vijesti/izhr-promo.jpg" alt="IZHR 3.0 - Upoznajmo Hrvatsku" title="IZHR 3.0 - Upoznajmo Hrvatsku" width="200px" /></a><p style="margin: 8px 0px 12px; padding: 0px;">
	I Z H R 3.0 - PODUZETNI PROJEKT</p>
<p style="margin: 8px 0px 12px; padding: 0px;">
	<span style="color: rgb(204, 102, 0);"><strong>DOBIVATE &Scaron;TO DRUGDJE NE MO&#381;ETE NI KUPITI<br />
	</strong></span></p>
<p style="margin: 8px 0px 12px; padding: 0px;">
	&nbsp;</p>
<p style="margin: 8px 0px 12px; padding: 0px;">
	<span style="color: rgb(204, 102, 0);"><strong>&Scaron;TO SVE DOBIVAM?</strong></span></p>
<ol>
	<li>
		DOMENU 90-219kn / godi&scaron;nje vrijednosti</li>
	<li>
		BIZNIS WEB PROSTOR 1688kn / godi&scaron;nje vrijednosti</li>
	<li>
		MEGA CMS PORTAL 150 000kn tr&#382;i&scaron;ne vrijednosti (primjer portala: <a href="../" target="_blank">www.izhr.net</a>)</li>
	<li>
		SEO BIZNIS MARKETING 1500kn / mjese&#269;ne vrijednosti</li>
	<li>
		EDUKACIJA, SAVJETI... neprocjenjivo</li>
</ol>
<p>
	&nbsp;</p>
<p>
	<span style="color: rgb(204, 102, 0);"><strong>CILJEVI PROJEKTA:<br />
	</strong></span></p>
<ul>
	<li>
		Edukacija</li>
	<li>
		Informiranje</li>
	<li>
		Kreiranje novih vrijednosti</li>
	<li>
		Novo poduzetni&scaron;tvo</li>
	<li>
		Power to the People (ili Uzmi stvar u svoje ruke)</li>
</ul>
<p>
	&nbsp;</p>
<p>
	<strong>Projekt je besplatan</strong>. Nije potrebno ni&scaron;ta pla&#263;ati za sudjelovanje u IZHR projektu. Dapa&#269;e, sudjelovanjem u projektu mo&#382;e se na razne na&#269;ine ostvariti i financijska dobit koja najvi&scaron;e ovisi o Va&scaron;em trudu i zalaganju. No ve&#263; i osobe koje su pro&scaron;le na natje&#269;aju za voditelja portala su ostvarile dobit.<br />
	<br />
	<span style="color: rgb(204, 102, 0);"><strong>Pitate se kako?</strong></span><br />
	<br />
	Osobe koje pro&#273;u na natje&#269;aju postaju dio IZHR projekta i time dobivaju web prostor u vrijednosti 1688 kn, CMS portal u vrijednosti 150 000 kn i marketing u vrijednosti 1500 kn mjese&#269;no. To zna&#269;i da za sami po&#269;etak dobivate ili &#263;ete u&scaron;tedjeti oko 155 000 kn. Tako&#273;er, sve potrebne alate za sudjelovanje u projektu dobivate besplatno.<br />
	<br />
	<strong>IZHR projekt nema fiksno odre&#273;en vremenski interval</strong>. Po&scaron;to &#382;ivimo u informacijsko doba gdje je potrebno konstantno u&#269;iti da bi ostali konkurentni na tr&#382;i&scaron;tu tako je zami&scaron;ljen i ovaj projekt.<br />
	<br />
	IZHR projekt je u cijelosti financiran iz prora&#269;una <a href="http://wmd.hr/" target="_blank">www.wmd.hr</a></p>
<p>
	Vi&scaron;e o cijelom projektu mo&#382;ete saznati na <a href="http://wmd.hr/izhr/" target="_blank">www.wmd.hr/izhr/</a></p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-31T14:06:22+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Polan&#269;ec uhi&#263;en jutros u Koprivnici:Afera Podravka</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/polancec-uhicen-jutros-u-koprivnici-afera-podravka/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/polancec-uhicen-jutros-u-koprivnici-afera-podravka/#When:07:43:02Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/polancec-uhicen-jutros-u-koprivnici-afera-podravka//" title="Polan&#269;ec uhi&#263;en jutros u Koprivnici:Afera Podravka"><img src="/images/uploads/vijesti/GetImageaspx.jpeg" alt="Polan&#269;ec uhi&#263;en jutros u Koprivnici:Afera Podravka" title="Polan&#269;ec uhi&#263;en jutros u Koprivnici:Afera Podravka" width="200px" /></a><p>
	&nbsp;</p>
<div id="cke_pastebin">
	<strong>Koprivni&#269;ki policajci uhitili su u utorak ujutro biv&scaron;eg potpredsjednika Vlade Damira Polan&#269;eca.</strong></div>
<div id="cke_pastebin">
	<strong>- Mogu vam samo re&#263;i da na&scaron;a uprava i dalje provodi kriminalisti&#269;ko istra&#382;ivanje te da se nastavlja akcija Menad&#382;er - slu&#382;beni je odgovor PU koprivni&#269;ko-kri&#382;eva&#269;ke.</strong></div>
<div>
	&nbsp;</div>
<div>
	&nbsp;</div>
<div>
	Koprivni&#269;ki policajci Polan&#269;eca su predali usko&#269;kim istra&#382;iteljima. &nbsp;Devet dana nakon uhi&#263;enja &scaron;estorice menad&#382;era iz Podravke, 30. listopada 2009. godine, ostavku je dao tada&scaron;nji potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polan&#269;ec.</div>
<div>
	&nbsp;</div>
<div>
	Rekao je kako se u javnosti stvorio lin&#269; na njega te da se ne misli odre&#263;i svojih prijatelja i na&#269;ela. Cijelo vrijeme je za uhi&#263;ene govorio da su dobri i &#269;asni ljudi. U javnom obra&#263;anju odrekao se svog mjesta u Vladi i Saboru i objasnio kako u Hrvatskoj ne smije biti nedodirljivih. Naglasio je kako ga nije strah pritvaranja ukoliko ga istraga DORH-a pove&#382;e sa slu&#269;ajem Podravka.</div>
<div>
	&nbsp;</div>
<div>
	Policija je tog 21. listopada uhitila biv&scaron;ega predsjednika Podravke Darka Marinca, tada&scaron;nja aktualnog &scaron;efa Zdravka &Scaron;estaka i dvojicu &#269;lanova Uprave te tvrtke, Sa&scaron;u Romca i Josipa Pavlovi&#263;a zbog zloporabe polo&#382;aja. Osim njih, isti dan su uhi&#263;eni i suvlasnik vara&#382;dinske Fima Grupe, Milan Horvat, i direktor splitskog SMS-a, Sr&#273;an Mladini&#263;. Uhi&#263;ene menad&#382;ere tretilo se da su Podravkinim novcem za svoj ra&#269;un kupovali njezine dionice i tako namjeravali preuzeti tvrtku.</div>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-30T07:43:02+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>U frontalnom dva auta sudaru poginule su 2 &#382;ene</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/u-frontalnom-dva-auta-sudaru-poginule-su-2-zene/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/u-frontalnom-dva-auta-sudaru-poginule-su-2-zene/#When:07:28:06Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/u-frontalnom-dva-auta-sudaru-poginule-su-2-zene//" title="U frontalnom dva auta sudaru poginule su 2 &#382;ene"><img src="/images/uploads/vijesti/auti-su-se-sudarili-na-ljubljanskoj-aveniji_287614.jpg" alt="U frontalnom dva auta sudaru poginule su 2 &#382;ene" title="U frontalnom dva auta sudaru poginule su 2 &#382;ene" width="200px" /></a><p>
	Dvije &#382;ene poginule su u frontalnom sudaru na Ljubljanskoj aveniji kod City Centra u Zagrebu nekoliko minuta prije 6 sati.</p>
<p>
	Kako se neslu&#382;beno doznaje radi se o voza&#269;ici Opel Corse i suvoza&#269;ici iz Dacije Logan. Ne zna se ima li jo&scaron; ozlije&#273;enih te tko je vozio Daciju. Navodno je za prometnu nesre&#263;u kriva voza&#269;ica Opela koja je u&scaron;la u krivi smjer.</p>
<p>
	Zbog o&#269;evida je promet bio ote&#382;an Ljubljanskom do 8 sati, kad su je opet otvorili za promet.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Crna kronika</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-30T07:28:06+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Dje&#269;aka su zlostavljali u&#269;enici u Bjelovarsko&#45; bilogorskoj &#382;upaniji</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/djecaka-su-zlostavljali-ucenici-u-bjelovarsko-bilogorskoj-zupaniji/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/djecaka-su-zlostavljali-ucenici-u-bjelovarsko-bilogorskoj-zupaniji/#When:11:45:13Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/djecaka-su-zlostavljali-ucenici-u-bjelovarsko-bilogorskoj-zupaniji//" title="Dje&#269;aka su zlostavljali u&#269;enici u Bjelovarsko- bilogorskoj &#382;upaniji"><img src="/images/uploads/vijesti/tuze-skolu-za-milijun-kuna-zbog-zlostavljanja-sina_550x386n_265116.jpg" alt="Dje&#269;aka su zlostavljali u&#269;enici u Bjelovarsko- bilogorskoj &#382;upaniji" title="Dje&#269;aka su zlostavljali u&#269;enici u Bjelovarsko- bilogorskoj &#382;upaniji" width="200px" /></a><p>
	Obitelj dje&#269;aka kojeg su zlostavljali u &scaron;koli u Bjelovarsko-bilogorskoj &#382;upaniji odlu&#269;ila je od uprave &scaron;kole zatra&#382;iti milijun kuna od&scaron;tete, pi&scaron;e Ve&#269;ernji list.</p>
<p>
	Ako ne do&#273;e do realizacije potra&#382;ivanja mirnim putem roditelji dje&#269;aka najavljuju privatnu tu&#382;bu. Neovisno o od&scaron;tetnom zahtjevu roditelji su odlu&#269;ili i podnijeti kaznene prijave protiv odgovornih za spre&#269;avanje i neispunjavanje mjera za za&scaron;titu djeteta. Tako &#263;e prijave Dr&#382;avnom odvjetni&scaron;tvu podnijeti protiv umirovljenog ravnatelja &scaron;kole, pedagoginje, defektologinje te triju razrednica.</p>
<p>
	Dje&#269;aka su, podsjetimo, kolege u razredu vrije&#273;ali, pljuvali mu u kapu, podmetali mu razne smicalice te su to sve snimili i objavili na internetu. Nakon &scaron;to su se snimke pojavile na internetu u &scaron;kolu je stigla i prosvjetna inspekcija. Ona je utvrdila nedostatke u radu &scaron;kole te da nisu po&scaron;tovane mjere koje je &scaron;kola bila du&#382;na provoditi da bi se nasilje suzbilo.</p>
<p>
	No isto tako je utvrdila da &scaron;kola nije ignorirala probleme no da ih je poku&scaron;ala rije&scaron;iti na svoj na&#269;in. Zlostavljani dje&#269;ak je premje&scaron;ten u drugo odjeljenje.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Crna kronika</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-29T11:45:13+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>XD za novi hrvatski po&#269;etak</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/xd-za-novi-hrvatski-pocetak/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/xd-za-novi-hrvatski-pocetak/#When:11:39:04Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/xd-za-novi-hrvatski-pocetak//" title="XD za novi hrvatski po&#269;etak"><img src="/images/uploads/vijesti/143699.jpg" alt="XD za novi hrvatski po&#269;etak" title="XD za novi hrvatski po&#269;etak" width="200px" /></a><p>
	Izlo&#382;be i promocijske najave su jedno, a stvarni dojam ne&scaron;to sasvim drugo. Iskustvo i odu&scaron;evljenje vo&#382;njom, nakon &scaron;to smo prvi testirali jo&scaron; nedovr&scaron;eni konceptni prototip XD-a, prvog posve hrvatskog elektri&#269;nog automobila kreacije dizajnera Igora Juri&#263;a, a izra&#273;enoga u zagreba&#269;koj tvrtki Dok-Ing, kao da je bilo zarazno.</p>
<p>
	<strong>Pri&#269;a sa sretnim krajem</strong><br />
	&ndash; &Scaron;to sad? &ndash; pitanje je koje se name&#263;e svima u nas, nenaviklima posljednjih godina na bilo kakve dobre vijesti iz gospodarstva.<br />
	<br />
	Energetski stru&#269;njak Davor &Scaron;tern smatra da bi dr&#382;ava trebala poduprijeti svaki uspje&scaron;an i isplativ projekt, pa tako i proizvodnju XD-a. Tome, ka&#382;e &Scaron;tern, treba prethoditi dubinska analiza. Ako se poka&#382;e da automobil mo&#382;e ostvariti uspjeh, potpora takvom projektu u interesu je svih. &Scaron;tern ka&#382;e da mnogi u svijetu dosad nisu uspjeli proizvesti tr&#382;i&scaron;no uspje&scaron;an elektri&#269;ni auto, ali ih u posljednje vrijeme ima nekoliko koji bi mogli uspjeti. &Scaron;tern napominje da je najprije potrebno istra&#382;iti ima li Hrvatska dovoljno elektri&#269;ne energije za napajanje tih automobila ako bi se pokrenula masovna proizvodnja. Me&#273;utim, priznaje, to bi mogla biti lijepa pri&#269;a sa sretnim krajem. Na primjer, da se jedno brodogradili&scaron;te prenamijeni u tvornicu elektri&#269;nih automobila.<br />
	<br />
	Ekolo&scaron;ki aktivist Vjeran Pir&scaron;i&#263; ka&#382;e nam da osobno poznaje i Igora Juri&#263;a i vlasnika Dok-Inga Vjekoslava Majeti&#263;a, a auto je i u&#382;ivo vidio. Privla&#269;an je, ali ovoga trenutka dr&#382;ava mora brzo i kvalitetno odgovoriti na va&#382;no strate&scaron;ko pitanje.<br />
	<br />
	&ndash; Proizvodnja elektri&#269;nog automobila i njegovo &scaron;irenje nesumnjivo zavre&#273;uje svaku potporu. Ali to podrazumijeva da &#263;e se na &scaron;tetu nafte tro&scaron;iti vi&scaron;e struje. To je dobro ako se potro&scaron;a&#269;ima pru&#382;i ta energija, ali nije svejedno iz kojih izvora. Ho&#263;emo li struju za te automobile proizvoditi u novopodignutim elektranama na ugljen ili &#269;ak iz nove nuklearke? &ndash; pita se Pir&scaron;i&#263;.<br />
	<br />
	<strong>Iznajmljivanje turistima</strong><br />
	On se zauzima da se usporedno sa &scaron;irenjem tih vozila poti&#269;e i proizvodnja struje iz obnovljivih izvora.<br />
	<br />
	&ndash; Mi bismo prve serije elektri&#269;nih automobila trebali sinergijski povezati s turizmom. Trebalo bi poticati doma&#263;e proizvo&#273;a&#269;e fotonaponskih kolektora nove generacije, a turisti&#269;ke organizacije da ih ugra&#273;uju u svoje objekte. Turistima bi elektri&#269;ne automobile, posebno na otocima, trebalo iznajmljivati kao najpo&#382;eljniji na&#269;in prijevoza, a ugostitelji bi im trebali spremno nuditi energiju iz svojih priklju&#269;aka &ndash; bez naplate. Bio bi to mo&#382;da po&#269;etak kakvog na&scaron;eg zelenog New Deala. To bi zemlji brzo donijelo turisti&#269;ki presti&#382;, a po&#269;ela bi se mijenjati i masovna svijest o vezi potro&scaron;nje energije i kvalitete &#269;ovjekova okoli&scaron;a &ndash; nagla&scaron;ava Vjeran Pir&scaron;i&#263;.<br />
	<br />
	Vjekoslav Majeti&#263; nam je potvrdio da i za XD razvijaju solarne punja&#269;e na samom automobilu, a u dodatnoj bi opremi za njega bile i male vjetrenja&#269;e, &scaron;to bi automobilu dalo ve&#263;u autonomnost.<br />
	<br />
	<strong>&#65279;U Nizozemskoj porezne olak&scaron;ice i do 6.400 eura</strong>, a u nas pla&#263;aju jo&scaron; i ve&#263;e namete<br />
	&#65279;Za razliku od ve&#263;ine razvijenih zemalja, Hrvatska ni u primisli ne potpoma&#382;e kupnju vozila na alternativni pogon. &#268;ak je i autoplin kao ekolo&scaron;ki prihvatljivije fosilno gorivo dolaskom Ma&#273;ara u Inu znatno poskupio, dok se, primjerice, u Italiji i Francuskoj, za registraciju vozila na plin dobije jednokratni poticaj od 750 eura. Ali, Hrvatska ne daje poticaje ni za hibridna vozila (kombinacija klasi&#269;nog i pogona na struju).<br />
	<br />
	Najve&#263;i poticaj daje Nizozemska, 6400 eura. Belgijci daju olak&scaron;icu od 4230 eura, Irska 3794, Gr&#269;ka 3328 eura, Island 3072, Monako 3000, &Scaron;panjolska 2500, Francuska 2300, Italija 1808, Slova&#269;ka i V. Britanija 1200, &Scaron;vedska 1000, Austrija 500 eura... Slovenci osloba&#273;aju od pla&#263;anja poreza vlasnike auta koji ispu&scaron;taju manje od 115 grama CO2 po kilometru.<br />
	<br />
	U SAD-u kupac hibrida ima olak&scaron;icu od 3150 dolara, a Obama je najavio da &#263;e od 2012. ona biti 7000 dolara te odobrio kredit od 250,000.000 dolara Tesla Motorsu za razvijanje obiteljskog auta na struju. Paradoksalno, ali u Hrvatskoj vlasnici hibrida pla&#263;aju jo&scaron; i ve&#263;e namete, jer zbog baterije imaju ve&#263;u naknadu za zbrinjavanje autodijelova.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-29T11:39:04+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>HT nije korisnike obavijestio koliko &#263;e i &#353;to poskupjeti</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/ht-nije-korisnike-obavijestio-koliko-ce-i-sto-poskupjeti/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/ht-nije-korisnike-obavijestio-koliko-ce-i-sto-poskupjeti/#When:11:32:27Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/ht-nije-korisnike-obavijestio-koliko-ce-i-sto-poskupjeti//" title="HT nije korisnike obavijestio koliko &#263;e i &#353;to poskupjeti"><img src="/images/uploads/vijesti/prva.jpg" alt="HT nije korisnike obavijestio koliko &#263;e i &#353;to poskupjeti" title="HT nije korisnike obavijestio koliko &#263;e i &#353;to poskupjeti" width="200px" /></a><p>
	HT je odlu&#269;io poskupiti cijene razgovora s fiksnih telefona. O tome je obavijestio svoje korisnike letkom uz ra&#269;une za velja&#269;u. No, u letku tek upu&#263;uje svoje korisnike na to da se o novim cjenovnim izmjenama mogu informirati 1. travnja na stranicma HT-a, ili pak u dnevnim novinama &ndash; Vjesniku?! I to je sve.</p>
<p>
	<strong>Proceduralna zavrzlama</strong><br />
	<br />
	Poku&scaron;ali smo doznati o &#269;emu je rije&#269;, a HT-ova slu&#382;ba odnosa s javno&scaron;&#263;u vrlo je brzo poslala odgovor. Naime, poskupljenje im mora odobriti regulatorna agencija, odnosno Hrvatska agencija za po&scaron;tu i elektroni&#269;ke komunikacije (HAKOM). Usto, tvrde oni, u potpunosti po&scaron;tuju Zakon kada je rije&#269; o obavje&scaron;tavanju korisnika. Cijene &#263;e se mijenjati od 1. svibnja, a prvog &#263;e travnja svi sve znati i rok od 30 dana bit &#263;e ispo&scaron;tovan.<br />
	<br />
	No, ono &scaron;to je u slu&#269;aju poskupljenja ipak dobra vijest jest da je rije&#269; tek o uskla&#273;enju cijena s pove&#263;anjem PDV-a, &scaron;to bi u kona&#269;nici trebalo osigurati &lsquo;&#39;sitnije&#39;&rsquo; poskupljenje i nije rije&#269; o svim tarifama jer je za neke poskupljenje ve&#263; &lsquo;&#39;odra&#273;eno&#39;&rsquo;.<br />
	<br />
	<strong>Nije po zakonu</strong><br />
	<br />
	U Udruzi za promicanje prava korisnika elektroni&#269;kih komunikacijskih usluga Telekom tvrde da HT nije postupio po zakonu. Telekom je mi&scaron;ljenja da takav postupak T-Coma nije u skladu sa Zakonom o elektroni&#269;kim komunikacijama. Naime, &#269;lanak 24. stavak 7. tog zakona jasno propisuje da operator u slu&#269;aju promjene cjenovnih sustava &ldquo;mora izvijestiti pretplatnika pisanim ili elektroni&#269;kim putem o predlo&#382;enim izmjenama i njegovu pravu na raskid ugovora&rdquo;. Dakle, po na&scaron;em mi&scaron;ljenju, T-Com je bio du&#382;an pretplatnike obavijestiti to&#269;no koje cjenovne korekcije predla&#382;e te naglasiti kako svaki pretplatnik ima pravo u roku 30 dana od objave novog cjenovnog sustava raskinuti svoj ugovor s T-Comom bez ikakve naknade. Odredba Zakona koja pretplatnicima omogu&#263;uje da u ovakvim slu&#269;ajevima kada operator pove&#263;ava cijene raskinu ugovor bez obveze pla&#263;anja ikakve od&scaron;tete operateru, &#269;ini nam se dobra prilika za sve korisnike koji bi &#382;eljeli prije&#263;i nekom drugom operateru da do 30. travnja raskinu ugovor s T-Comom i uslugu ugovore s onim operaterom za kojeg smatraju da im je povoljniji. Ujedno pozivamo stru&#269;ne slu&#382;be Hrvatske agencije za po&scaron;tu i elektroni&#269;ke komunikacije da provedu stru&#269;ni nadzor i utvrde je li T-Com postupio sukladno odredbama Zakona ili je povrijedio zakon, za &scaron;to su propisane kazne do 1,000.000 kuna.<br />
	<br />
	Svrha je izmjena cijena uskla&#273;enje cijena paketa i opcija HT-a s novom stopom PDV-a. Promjenom stope PDV-a krajem srpnja pro&scaron;le godine utvr&#273;eno je kako su cijene odre&#273;enih javnih govornih usluga HT-a od strane HAKOM-a bile odobrene s uklju&#269;enim PDV-om od 22 posto, dok su druge bile odobrene u neto iznosu, bez uklju&#269;ene stope PDV-a od 22 posto. Kod onih opcija/paketa kod kojih je odobrenje glasilo na neto iznos, HT je tada primijenio novu stopu PDV-a. S druge strane, kod onih paketa/opcija &#269;ije su cijene bile odobrene u bruto iznosu, HT nije smio po istom principu na neto iznos primijeniti novu stopu PDV-a.HT je zatim zatra&#382;io izdavanje suglasnosti na neto cijene kako bi mogli primijeniti novu stopu PDV-a.Krajem pro&scaron;le godine HAKOM je izdao suglasnost na cijene svih paketa i opcija HT-a sa i bez uklju&#269;ene nove stope PDV-a od 23 posto.<br />
	<img src="http://opatija-hr.info/images/smileys/emoticon-0100-smile.gif" width="19" height="19" alt="Smile" style="border:0;" /></p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-29T11:32:27+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Ante Gotovac otkriva da je M, Morales brutalna u krevetu</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/ante-gotovac-otkriva-da-je-m-morales-brutalna-u-krevetu/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/ante-gotovac-otkriva-da-je-m-morales-brutalna-u-krevetu/#When:08:22:18Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/ante-gotovac-otkriva-da-je-m-morales-brutalna-u-krevetu//" title="Ante Gotovac otkriva da je M, Morales brutalna u krevetu"><img src="/images/uploads/vijesti/ante-i-maja-uu017eivaju-u-vezi_286674.jpg" alt="Ante Gotovac otkriva da je M, Morales brutalna u krevetu" title="Ante Gotovac otkriva da je M, Morales brutalna u krevetu" width="200px" /></a><p>
	Playboyjeva ze&#263;ica otkrila je da je primila nagradu zato &scaron;to je s nekim provela no&#263;. Maja Morales (20) u Red Carpetu priznala je da je s nekim spavala samo zbog novca.</p>
<p>
	<br />
	<br />
	&nbsp;Svojedobno je Anti preko telefona rekla da ima mu&scaron;teriju te da zato se ne mo&#382;e s njim na&#263;i. Njemu to ne smeta jer mu je bitnije da netko svoj posao obavlja &scaron;to profesionalnije. Starleta smatra da svaki dobar rad treba biti dobro nagra&#273;en. Rekla je da joj je Ante Gotovac (41) solidan ljubavnik, ina&#269;e ne bi bio u njenom dru&scaron;tvu. Maja je izjavila da jo&scaron; nije iskusila grupni seks, a ni Ante ne bi volio jo&scaron; nekog u njihovom krevetu.</p>
<p>
	<br />
	- Ne da mi se toliko raditi, pa moram Maju namiriti. Tko &#263;e to sve? - kazao je Ante i dodao da je Maja brutalna u krevetu te da mu je bolja od svih prije. Njih dvojie ve&#263; neko vrijeme &#382;ive zajedno, a tijekom vikenda su se navodno posva&#273;ali. Maju je policija kasnije zaustavila jer je pijana jurila 220 km na sat bez voza&#269;ke dozvole.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Showbiz</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-29T08:22:18+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>&#352;to je i kako radi Firewall za&#353;tita?!</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/sto-je-i-kako-radi-firewall-zastita/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/sto-je-i-kako-radi-firewall-zastita/#When:08:51:37Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/sto-je-i-kako-radi-firewall-zastita//" title="&#352;to je i kako radi Firewall za&#353;tita?!"><img src="/images/uploads/vijesti/firewall_management_prednjaslika.jpg" alt="&#352;to je i kako radi Firewall za&#353;tita?!" title="&#352;to je i kako radi Firewall za&#353;tita?!" width="200px" /></a><p>
	Softver-ski firewalli obi&#269;no &scaron;tite samo jedno ra&#269;unalo, na koji je instaliran, osim ako drugo ra&#269;unalo dijeli Internet vezu od za&scaron;ti&#263;enog ra&#269;unala. Firewall mo&#382;e kontrolirati komunikaciju na na&#269;in da pita korisnika svaki put kada se poku&scaron;a uspostaviti vezu.</p>
<p>
	<img alt="" src="http://izhr.net/images/uploads/firewall-a2.jpg" style="width: 420px; height: 510px;" /></p>
<p>
	Ovaj program tako&#273;e mo&#382;ete nuditi odre&#273;eni nivo detekcija upada, dozvoljavaju&#263;i programu da ukine i blokira vezu ako postoji sumnja da je na djelu poku&scaron;aj upada ili napada na ra&#269;unalo.<br />
	Za osobne potrebe odnosno za ku&#263;ne korisnike ga&scaron;enje svih mre&#382;nih servisa i instaliranje svje&#382;ih ispravki uglavnom je dovoljno da se osiguraju od vanjskih napada.<br />
	<br />
	Na gornjoj i donjoj slici vidite slikovni prikako kako to u praksi i radi.</p>
<p>
	<img alt="" src="http://izhr.net/images/uploads/firewall_management_drawing.jpg" style="width: 500px; height: 358px;" /></p>
<p>
	Glavni problem je u tome &scaron;to su instalirani na sistemu koji &scaron;tite, tako da napadi na sam firewall mogu uticati na sistem i obrnuto:<br />
	Umjesto smanjivanja mre&#382;nih servisa, firewall je dodatni servis koji tro&scaron;i sistemske resurse i tako&#273;e mo&#382;e biti meta napada.<br />
	<br />
	Ako je ra&#269;unalo napadnuto od strane Spyware ili sli&#269;nih programa, oni mogu manipulirati firewallom, zato &scaron;to rade na istom ra&#269;unalu.<br />
	<br />
	Vrlo &#269;esto alarmiraju korisnika o napadu kada za to nema potrebe, npr. kada korisnik poku&scaron;ava uspostaviti vezu na zatvoreni port, ili pogre&scaron;no shva&#263;aju mre&#382;ni promet kao napad.<br />
	Bez obzira na sve navedeno, firewall daje samo la&#382;ni osje&#263;aj sigurnosti, rad na internetu sa Windows operativnim sustavom danas bez ikakve forme firewall-a je izuzetno riskantan.<br />
	<br />
	Sada vrlo mnogo ativirusa daje i firewall za&scaron;titu,no ako se odlu&#269;ite za pojedina&#263;nu za&scaron;titu akve vrste mo&#382;emo preporu&#263;iti "Zone Alarm" ili mo&#382;ete pogledati neku od navedenih adresa<a href="http://personalfirewall.comodo.com/download_firewall.html"><br />
	<br />
	Comodo Firewall</a><a href="http://www2.ashampoo.com/webcache/html/1/product_2_0050__.htm"><br />
	Ashampoo FireWall</a><a href="http://free.agnitum.com/"><br />
	Outpost Firewall</a><br />
	&nbsp;</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-26T08:51:37+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Upisao je te&#269;aj informatike u 79. godini</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/upisao-je-tecaj-informatike-u-79.-godini/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/upisao-je-tecaj-informatike-u-79.-godini/#When:07:51:44Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/upisao-je-tecaj-informatike-u-79.-godini//" title="Upisao je te&#269;aj informatike u 79. godini"><img src="/images/uploads/vijesti/u-79-godini-naucio-rad-na-racunalu-pa-napisao-knjigu_5prednja.jpg" alt="Upisao je te&#269;aj informatike u 79. godini" title="Upisao je te&#269;aj informatike u 79. godini" width="200px" /></a><p>
	Za diplomu nikada nije kasno i jako sam ponosan na sebe. Bio sam najstariji na te&#269;aju, ali nisu va&#382;ne godine da ne&scaron;to nau&#269;i&scaron;, kazao je Josip Orbani&#263; (79) iz Pule koji je uspje&scaron;no zavr&scaron;io te&#269;aj osnova informatike.</p>
<p>
	<br />
	- Imam u svojoj sobi kompjutor, ali nemam internet tako da mi neki &#39;crv&rsquo; ne bi pojeo podatke. Dovoljno mi je &scaron;to znam na njemu pisati svoje knjige i spremati ih na CD. Kompjuter mi je pomogao da napi&scaron;em rje&#269;nik na istarskom dijalektu s oko 6000 rije&#269;i - ka&#382;e ponosno Josip.</p>
<p>
	O&nbsp; tome da bi unato&#269; godinama i&scaron;ao na te&#269;aj informatike, nikome od obitelji nije htio govoriti jer ka&#382;e nikoga to zanima.</p>
<p>
	<br />
	- S kompjuterom sam se susreo tek kad sam oti&scaron;ao u mirovinu. Zakora&#269;io sam u 80-e i mislim da bi svi stari ljudi trebali poku&scaron;ati raditi na kompjutoru.</p>
<p>
	Odslu&scaron;ao sam 20 sati te&#269;aja i to je dosta za mene. Ne &#382;elim i&#263;i dalje - zaklju&#269;io je Josip.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-26T07:51:44+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Mladi Kri&#382;ev&#269;ani u&#382;ivaju u ta&#269;njavi i mu&#269;enju ze&#269;eva!?</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/mladi-krizevcani-uzivaju-u-tacnjavi-i-mucenju-zeceva/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/mladi-krizevcani-uzivaju-u-tacnjavi-i-mucenju-zeceva/#When:07:35:22Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/mladi-krizevcani-uzivaju-u-tacnjavi-i-mucenju-zeceva//" title="Mladi Kri&#382;ev&#269;ani u&#382;ivaju u ta&#269;njavi i mu&#269;enju ze&#269;eva!?"><img src="/images/uploads/vijesti/bullies.jpg" alt="Mladi Kri&#382;ev&#269;ani u&#382;ivaju u ta&#269;njavi i mu&#269;enju ze&#269;eva!?" title="Mladi Kri&#382;ev&#269;ani u&#382;ivaju u ta&#269;njavi i mu&#269;enju ze&#269;eva!?" width="200px" /></a><p>
	Na YouTubeu je u srijedu nave&#269;er osvanuo video pod nazivom &#39;Welcome to Kri&#382;evci&#39; (video je uklonjen) u kojem se gotovo dvije minute redaju snimke nasilja me&#273;u djecom.</p>
<p>
	Video je napravljen kao svojevrsna kompilacija najboljih tu&#269;njava &scaron;kolaraca. U prvom kadru dvojica se tuku na &scaron;kolskom igrali&scaron;tu. Jedan od udarca pada na pod, dok mu drugi sjeda na prsa i &scaron;amara ga. U drugom kadru u&#269;enik &#39;cipelari&#39; vr&scaron;njaka, a u tre&#263;em se dvojica dje&#269;aka tuku na hodniku &scaron;kole dok ostali navijaju. <strong>Psihologinja </strong>u kri&#382;eva&#269;koj Gimnaziji, Sanela &Scaron;tubelj &scaron;okirana je kako su djeca mogla snimati mobitelom nasilje te onda to postaviti na internet.</p>
<p>
	Za nju je to, ka&#382;e, preverzija.</p>
<p>
	- Time neki &#382;ele ste&#263;i pozornost, ali na krivi na&#269;in, zbog kojega svi na snimci mogu imati trajne posljedice - rekla je &Scaron;tubelj za Ve&#269;ernji list. Korisnik Kristijan1220, koji je postavio video na YouTube, na svom profilu ima jo&scaron; jedan &scaron;okantan video pod nazivom &#39;Zeko pu&scaron;i&#39;. U njemu dje&#269;aci mu&#269;e zeca poku&scaron;avaju&#263;i mu u usta ugurati goru&#263;u cigaretu.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Crna kronika</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-26T07:35:22+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>&#381;ena (55) u po&#382;aru zgrade u Osijeku nagutala se dima</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/zena-55-u-pozaru-zgrade-u-osijeku-nagutala-se-dima/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/zena-55-u-pozaru-zgrade-u-osijeku-nagutala-se-dima/#When:11:23:38Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/zena-55-u-pozaru-zgrade-u-osijeku-nagutala-se-dima//" title="&#381;ena (55) u po&#382;aru zgrade u Osijeku nagutala se dima"><img src="/images/uploads/vijesti/gfgfggffgfg_-_Copy.jpg" alt="&#381;ena (55) u po&#382;aru zgrade u Osijeku nagutala se dima" title="&#381;ena (55) u po&#382;aru zgrade u Osijeku nagutala se dima" width="200px" /></a><p>
	&#381;ena (55) u po&#382;aru zgrade u Osijeku nagutala se dimaElizabeta B. (55) iz Osijeka nagutala se dima u po&#382;aru zgrade u Drinskoj ulici u &#269;etvrtak malo iza pono&#263;i.</p>
<p>
	S ozljedama di&scaron;nih kanala hitna ju je odvezla u KBC Osijek gdje su ju zadr&#382;ali na lije&#269;enju. Po&#382;ar je buknuo u podrumskim prostorijama, a Elizabeta je u to doba spavala. Po&#382;ar je gasilo 14 vatrogasaca s pet vozila, a vatru su u potpunosti ugasili za pola sata. Izgorjela su tri spremi&scaron;ta u podrumu. Policija jo&scaron; nije prona&scaron;la vlasnike tih prostora.</p>
<p>
	Ovo je u posljednje vrijeme ve&#263; drugi po&#382;ar u podrumu u istoj zgradi. U zgradi su vandali i ve&#263; tri puta zapalili otira&#269;e ispred stanova.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Crna kronika</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-25T11:23:38+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Pilula protiv bolnog PMS&#45;a&#45; Rje&#353;enje za milijune &#382;ena</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/pilula-protiv-bolnog-pms-a-rjesenje-za-milijune-zena/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/pilula-protiv-bolnog-pms-a-rjesenje-za-milijune-zena/#When:11:08:07Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/pilula-protiv-bolnog-pms-a-rjesenje-za-milijune-zena//" title="Pilula protiv bolnog PMS-a- Rje&#353;enje za milijune &#382;ena"><img src="/images/uploads/vijesti/angry-woman-733632.jpg" alt="Pilula protiv bolnog PMS-a- Rje&#353;enje za milijune &#382;ena" title="Pilula protiv bolnog PMS-a- Rje&#353;enje za milijune &#382;ena" width="200px" /></a><p>
	Sve &#382;ene koje muku mu&#269;e s bolnim menstruacijama uskoro &#263;e mo&#263;i odahnuti, ka&#382;u znanstvenici iz Ameri&#269;kog dru&scaron;tva kemi&#269;ara.</p>
<p>
	Naime, oni su, kako prenosi Daily Mail, prona&scaron;li "&#269;udotvornu" tabletu koja &#263;e djelovati kao anestetik i ciljano &#263;e otklanjati bol s kojom se milijuni &#382;ena susre&#263;u prije mjese&#269;nice. Studija, provedena na &#269;ak 70 tisu&#263;a &#382;ena, pokazala je da pilula na kojoj jo&scaron; znanstvenici rade ubla&#382;ava bolove i PMS pa su &#382;ene u kojih je PMS izuzetno izra&#382;en, nakon uzimanja pilula priznale da se osje&#263;aju puno bolje i da nisu razdra&#382;ljive kao ina&#269;e.<br />
	<br />
	Dismenorrhea, sastojak koji djeluje kao blagi anestetik, jo&scaron; nije slu&#382;beno odobrila Agenciji za hranu i lijekove pa znanstvenici nastavljaju s istra&#382;ivanjem i unapre&#273;enjem lijeka, koji &#263;e, vjeruju, svjetlo dana ugledati 2014.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-25T11:08:07+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Kerum u novoj vili od danas sa sinom, djevojkom, ali i punicom</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/kerum-u-novoj-vili-od-danas-sa-sinom-djevojkom-ali-i-punicom/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/kerum-u-novoj-vili-od-danas-sa-sinom-djevojkom-ali-i-punicom/#When:10:51:13Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/kerum-u-novoj-vili-od-danas-sa-sinom-djevojkom-ali-i-punicom//" title="Kerum u novoj vili od danas sa sinom, djevojkom, ali i punicom"><img src="/images/uploads/vijesti/kerrumprvi.jpg" alt="Kerum u novoj vili od danas sa sinom, djevojkom, ali i punicom" title="Kerum u novoj vili od danas sa sinom, djevojkom, ali i punicom" width="200px" /></a><p>
	&ndash; Ma &scaron;to se to ovdje doga&#273;a &ndash; za&#269;u&#273;eno su se pitali prolaznici gledaju&#263;i brojne fotoreportere, kamermane i novinare koji su tijekom dana&scaron;njeg jutra de&#382;urali pred splitskim rodili&scaron;tem.<br />
	<br />
	A &ldquo;to&rdquo; se dogodilo ne&scaron;to prije 12 sati. Sretni tata &#381;eljko Kerum u nosiljci je iz rodili&scaron;ta iznio svoga novoro&#273;enog sin&#269;i&#263;a Franu.</p>
<p>
	<strong>Fani bez &scaron;minke</strong><br />
	<br />
	Splitskom gradona&#269;elniku i poduzetniku ovo je tre&#263;e dijete, sina Jo&scaron;ka i k&#263;er Nevu dobio je u braku sa suprugom Ankicom, no prvo koje mu je podarila njegova nova izabranica, mla&#273;ahna Fani Horvat.<br />
	<br />
	Mladoj majci nisu smetali blicevi, navikla je na pozornost javnosti otkada ju je Kerum &ldquo;priznao&rdquo; kao svoju novu djevojku. No, za razliku od dosada&scaron;njih pojavljivanja sa svojim &#381;eljkom, ju&#269;er nije bila na&scaron;minkana. Odjenula je zato modernu strech sivu haljinu te crne ko&#382;ne &#269;izme s visokim sarama. I, naravno, kao svaka prava Spli&#263;anka, velike crne nao&#269;ale. Uostalom, Fani je sada &ldquo;prva dama&rdquo; Splita.<br />
	<br />
	A &#381;eljko je veselje pokazao crvenom kravatom. Nije bio raspolo&#382;en za davanje izjava, a tek jednu rije&#269; prozborila je baka Anita Horvat.<br />
	<br />
	&ndash; Super &ndash; odgovorila je na pitanje kako se osje&#263;a.<br />
	<br />
	<strong>Obitelj na okupu</strong><br />
	<br />
	Za upravlja&#269; Kerumova BMW-a &ldquo;sedmice&rdquo; sjeo je Fanin brat, Franin ujak Sa&scaron;a, Anita je bila suvoza&#269;ica, a sretni roditelji i dje&#269;ak smjestili su se na stra&#382;nje sjedi&scaron;te. Uputili su se ka Kerumovoj novoj vili na Mejama, gdje se napokon na okupu na&scaron;la cijela obitelj.<br />
	<br />
	Navodno &#263;e im neko vrijeme dru&scaron;tvo praviti i Anita, pomo&#263;i &#263;e svojoj k&#263;erki Fani brinuti se za dijete. Ku&#263;a je velika, mjesta ima. Valja vidjeti kako &#263;e se Kerum slagati s punicom.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-25T10:51:13+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Mobilni internet porast &#263;e 40, a promet podataka 3900 % do 2014.</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/mobilni-internet-porast-ce-40-a-promet-podataka-3900-do-2014/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/mobilni-internet-porast-ce-40-a-promet-podataka-3900-do-2014/#When:10:39:30Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/mobilni-internet-porast-ce-40-a-promet-podataka-3900-do-2014//" title="Mobilni internet porast &#263;e 40, a promet podataka 3900 % do 2014."><img src="/images/uploads/vijesti/mobilni-internet-porast-ce-40-a-promet-podataka-3900-2014-slika-141177.jpg" alt="Mobilni internet porast &#263;e 40, a promet podataka 3900 % do 2014." title="Mobilni internet porast &#263;e 40, a promet podataka 3900 % do 2014." width="200px" /></a><p>
	Mobilni internet drasti&#269;no &#263;e se pove&#263;ati, &#269;ak 40 posto do 2014. godine, a podatkovni promet do tad porast &#263;e nevjerojatnih 3900 posto &scaron;to stvara potrebe za mre&#382;ama nove generacije koje &#263;e zadovoljiti rastu&#263;e potrebe korisnika, osobito u video i podatkovnim aplikacijama, istaknuo je danas Tony Shakib na otvaranju 9. Cisco Expo konferencije koja se do 26. o&#382;ujka odr&#382;ava u Splitu.<br />
	&nbsp;</p>
<p>
	- Prema na&scaron;im procjenama gotovo 90 posto cjelokupnog prometa na internetu do 2014. &#269;init &#263;e video sadr&#382;aji &ndash; kazala je Ana Bla&#382;ini&#263; direktorica Cisco-a Hrvatska.<br />
	<br />
	Video je napravio revoluciju u kori&scaron;tenju mre&#382;e, jer kako pokazuju podaci, sve manje ljudi internet koristi za pretra&#382;ivanje i uporabu on-line aplikacija, dok video streaming i preuzimanje video sadr&#382;aja predstavlja trend koji &#263;e se nastaviti i u narednim godinama.<br />
	<br />
	Budu&#263;nost poslovanja, posebice za pru&#382;atelje usluga, u Cisco-u vide u &bdquo;Cloud Computingu&ldquo; i virtualizaciji.<br />
	<br />
	- Razvojem &bdquo;Cloud Computinga&ldquo; omogu&#263;ava se drasti&#269;an razvoj infrastrukture, dodatno ja&#269;anje mre&#382;e i stvaranje virtualnih mjesta za pohranu podataka, &scaron;to utje&#269;e na razvoj velikog broja usluga i mogu&#263;nosti te iziskuje razvoj i primjenu kompleksne infrastrukture &ndash; rekao je Tony Shakib, potpredsjednik Cisco-a za tr&#382;i&scaron;ta s brzim ekonomskim rastom.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-25T10:39:30+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Ciganovi&#263;u &#263;e donirati televizor i stan</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/ciganovicu-ce-donirati-televizor-i-stan/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/ciganovicu-ce-donirati-televizor-i-stan/#When:07:58:48Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/ciganovicu-ce-donirati-televizor-i-stan//" title="Ciganovi&#263;u &#263;e donirati televizor i stan"><img src="/images/uploads/vijesti/cigi-stan-dijeli-sa-cimerom_285701.jpg" alt="Ciganovi&#263;u &#263;e donirati televizor i stan" title="Ciganovi&#263;u &#263;e donirati televizor i stan" width="200px" /></a><p>
	Da sam prije doznala da Nevenu treba lijep stan s pogledom na more i &#353;umicu, ne bih uzela podstanara, rekla je manekenka Jelena Urukalo (24) nakon &#353;to je doznala da modni stilist Neven Ciganovi&#263; (39) &#382;ivi u podrumu tro&#353;ne dvokatnice na zagreba&#269;kom Goljaku.</p>
<p>
	Neven ve&#263; &#353;est mjeseci stan od 40 kvadratnih metara dijeli s mla&#273;im cimerom koji mu svaki dan &#353;eta kujicu Da&#353;enku. Za podrumski stan, koji je nekad bio skladi&#353;te trgovine, Neven i cimer najamninu pla&#263;aju 350 eura na mjesec. Zato bi Jelena rado pomogla kolegi i ponudila mu svoj stan bez najamnine.</p>
<p>
	<br />
	- Ako se na&#353;ao u krizi, mislim da bi mu odgovarao stan uz more, a tu bi lijepo bilo i njegovoj kujici Da&#353;enki - uz osmijeh je kazala manekenka. Dodala je da se stilist nimalo ne mora sramiti &#353;to ima finacijskih problema. Modni agent i komi&#269;ar Boris Kosma&#269; (38) cijeni stilista Nevena i jako mu je &#382;ao &#353;to ima problema.</p>
<p>
	<br />
	Poznat humanitarac Jo&#353;ko &#268;agalj (36) zvani Jole priklju&#269;io bi se Jeleni i Borisu.</p>
<p>
	<br />
	- Ako treba, skupit &#263;e se kolege i darovat mu televizor ili &#353;to god mu je potrebno - ka&#382;e Jole. Najbolji prijatelj Marko Grubni&#263; ka&#382;e da bi Nevenu sigurno pomogao da mu treba, ali njemu, kako ka&#382;e, pomo&#263; nije potrebna.<br />
	<br />
	<strong>BORIS KOSMA&#268;: CIGI, GLAVU GORE</strong><br />
	Recesija je sna&#382;no pogodila &#353;oubizere. No to je sve samo prolazno. Nevenu ne treba biti neugodno jer nitko od nas ne zna &#353;to ga &#269;eka. Nevene, glavu gore!</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Showbiz</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-24T07:58:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Maja nije mislila da &#263;e se na farmi zapravo raditi.</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/maja-nije-mislila-da-ce-se-na-farmi-zapravo-raditi/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/maja-nije-mislila-da-ce-se-na-farmi-zapravo-raditi/#When:07:12:23Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/maja-nije-mislila-da-ce-se-na-farmi-zapravo-raditi//" title="Maja nije mislila da &#263;e se na farmi zapravo raditi."><img src="/images/uploads/vijesti/Govedarska_Farma.jpg" alt="Maja nije mislila da &#263;e se na farmi zapravo raditi." title="Maja nije mislila da &#263;e se na farmi zapravo raditi." width="200px" /></a><p>
	Na slu&#382;benoj grupi reality showa &#39;Farma&#39; na Facebooku objavljeno je kako je Maja Morales napustila show. Starleta je farmerima vijest objavila na obiteljskom sastanku.</p>
<p>
	Nitko nije bio iznena&#273;en njenim potezom jer su odmah vidjeli da ona nije za seoski &#382;ivot.</p>
<p>
	- Nije se mogla naviknuti na seoski &#382;ivot. Nije mislila da &#263;e na farmi biti ba&scaron; pravi rad i prava izolacija. Kazala je da to nije za nju te da joj nedostaje njeno dru&scaron;tvo - kazala nam je glasnogovornica Nove TV Vedrana Cvetko.</p>
<p>
	Maja ne&#263;e snositi sankcije zbog prijevremenog izlaska jer se to ne kosi s pravilima. Naime, iz showa mo&#382;e iza&#263;i svatko tko procjeni da se ne&#263;e mo&#263;i izdr&#382;ati seoski &#382;ivot.</p>
<p>
	Ovaj tjedan ne&#263;e biti novih ulazaka na farmu, a Maju &#263;e zamijeniti netko od &scaron;est izaziva&#269;a me&#273;u kojima su D&#382;evad Zahirovi&#263;, Bruno Ore&scaron;kovi&#263;, Stjepan Bo&#382;i&#263;, Angie Garany, Tanja Rukavina i Sebastijan Popovi&#263;.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Showbiz</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-23T07:12:23+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>M. Janto&#353; Ella pobijedila je u igri &#8216;Oslobodi pijetla&#8217; i postala prva gazdarica u tre&#263;oj s</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/m.-jantos-ella-pobijedila-je-u-igri-oslobodi-pijetla-i-postala-prva-ga/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/m.-jantos-ella-pobijedila-je-u-igri-oslobodi-pijetla-i-postala-prva-ga/#When:10:39:56Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/m.-jantos-ella-pobijedila-je-u-igri-oslobodi-pijetla-i-postala-prva-ga//" title="M. Janto&#353; Ella pobijedila je u igri &#8216;Oslobodi pijetla&#8217; i postala prva gazdarica u tre&#263;oj s"><img src="/images/uploads/vijesti/FARMA2_small.jpg" alt="M. Janto&#353; Ella pobijedila je u igri &#8216;Oslobodi pijetla&#8217; i postala prva gazdarica u tre&#263;oj s" title="M. Janto&#353; Ella pobijedila je u igri &#8216;Oslobodi pijetla&#8217; i postala prva gazdarica u tre&#263;oj s" width="200px" /></a><p>
	Prije odlaska na &#39;Farmu&#39; Kristijan Curavi&#263; (35) u studio Nove TV do&scaron;ao je s Majom Morales (20). Na provokaciju voditeljice Mije Kova&#269;i&#263; bi li mogla zavesti nekog zauzetog poput Curavi&#263;a, Maja je kazala da bi to morala provjeriti. Ronioc se nasmijao i otkrio da &#263;e bez Nikoline te&#382;e izdr&#382;ati nego bez mora.</p>
<p>
	Sabina &#268;edi&#263; tvrdi da se ne&#263;e seksati na Farmi. Marinela Janto&scaron; Ella (38) pobijedila je Ivu Amuli&#263;a u igri &#39;Oslobodi pijetla&#39; i postala je prva gazdarica. Pro&scaron;logodi&scaron;nji pobjednik showa Mario Mlinari&#263; prognozirao je da &#263;e ove godine pobijediti Curavi&#263;. U tre&#263;oj sezoni &ldquo;Farme&rdquo; natjecatelji &#263;e prvi put dobiti staklenik, u kojem &#263;e uzgajati povr&#263;e, morat &#263;e se baviti lon&#269;arstvom i brinuti se za p&#269;ele.</p>
<p>
	Imaju veliki staklenik s posa&#273;enih 1420 sadnica povr&#263;a. Ako manekenke, pjeva&#269;i i starlete &#382;ele jesti, morat &#263;e se brinuti da sadnice ne uvenu. Imanje koje se prostire na deset hektara osiguravat &#263;e za&scaron;titarska slu&#382;ba. Dvadeset za&scaron;titara u smjenama &#263;e s pet pasa obilaziti podru&#269;je oko farme. Moraju paziti da nitko nepozvan ne upadne na imanje. Psi su belgijski ov&#269;ari koje policija i vojska trenira za intervencije. Naj&#269;e&scaron;&#263;e su istrenirani za tra&#382;enje eksploziva i droge.</p>
<p>
	Tako &#263;e i ovi psi biti spremni reagirati u opasnim situacijama. Farmerima &#263;e na imanje dolaziti razni stru&#269;njaci. Tkalja &#263;e ih u tkala&#269;koj sobi u&#269;iti kako su &#382;ene prije radile odje&#263;u. Narodni lije&#269;nik pokazat &#263;e im kako se izlije&#269;iti pijavicama, a sto&#269;ar kako da u pet minuta o&scaron;i&scaron;aju ovcu.<br />
	Od gline &#263;e morati izra&#273;ivati posu&#273;e. Farmeri &#263;e morati pokazati i spretnost u obradi drva.</p>
<p>
	Dobit &#263;e zadatak napraviti drvena kola i skulpture. Kako da ulove &scaron;to vi&scaron;e ribe, pokazat &#263;e im i profesionalni ribi&#269;. Za Uskrs farmerima u goste dolazi etnologinja kako bi ih podu&#269;ila tradicionalnom bojenju pisanica. Voskom &#263;e crtati po jajima i zatim &#263;e ih morati bojiti. I ove godine glavna nagrada je pola milijuna kuna. Ove sezone o imunitetu duelista, koji &#263;e u dvoboj za ostanak na farmi, odlu&#269;ivat &#263;e gledatelji.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Showbiz</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-22T10:39:56+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Sti&#382;e sin u dvore Kerum ,Fani Horvat (25), djevojka splitskoga gradona&#269;elnika &#381;eljka</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/stize-sin-u-dvore-kerum/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/stize-sin-u-dvore-kerum/#When:07:52:37Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/stize-sin-u-dvore-kerum//" title="Sti&#382;e sin u dvore Kerum ,Fani Horvat (25), djevojka splitskoga gradona&#269;elnika &#381;eljka"><img src="/images/uploads/vijesti/kerum-002.jpg" alt="Sti&#382;e sin u dvore Kerum ,Fani Horvat (25), djevojka splitskoga gradona&#269;elnika &#381;eljka" title="Sti&#382;e sin u dvore Kerum ,Fani Horvat (25), djevojka splitskoga gradona&#269;elnika &#381;eljka" width="200px" /></a><p>
	Fani Horvat (25), djevojka splitskoga gradona&#269;elnika &#381;eljka Keruma, zbog koje je ostavio suprugu, rodila je sina u nedjelju u novom splitskom rodili&scaron;tu oko 10.30 sati.</p>
<p>
	Dje&#269;ak je te&#382;ak 3450 grama i duga&#269;ak 50 centimetara. Prirodni poro&#273;aj, kako doznajemo, pro&scaron;ao je bez komplikacija, a Fani je rodila &#269;etiri dana prije termina. &#381;eljku Kerumu (49) ovo je tre&#263;e dijete, a navodno &#263;e ga nazvati Frane. Kako doznajemo, Kerum nije bio s Fani na poro&#273;aju. Kerumovu djevojku, s kojom je u vezi pet godina, u rodili&scaron;te su primili oko 4 sata. &Scaron;est sati poslije rodila je svoje prvo dijete. Malo nakon 13 sati u bolnicu je u posjet stigao Kerum s Faninom majkom Anitom Horvat u svom BMW-u. Pri dolasku ostavio je auto pred ulazom u rodili&scaron;te, no nakon nekog vremena vratio se i preparkirao ga.</p>
<p>
	U bolnici se gradona&#269;elnik zadr&#382;ao oko sat i pol, a potom je iza&scaron;ao na stra&#382;nji ulaz kako bi izbjegao medije.<br />
	&nbsp;</p>
<p>
	- Ovo je privatna, initmna stvar i nije za medije - rekao je splitski gradona&#269;elnik zahvaliv&scaron;i novinarima na &#269;estitkama.<br />
	Svojoj voljenoj Fani u bolnicu nije donio cvije&#263;e, ali je zato nosio prepune vre&#263;ice s logotipom svojeg lanca trgovina Kerum.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-22T07:52:37+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Tiskane prve trodimenzionalne novine uz koje dolaze i nao&#269;ale</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/tiskane-prve-trodimenzionalne-novine-uz-koje-dolaze-i-naocale/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/tiskane-prve-trodimenzionalne-novine-uz-koje-dolaze-i-naocale/#When:10:08:30Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/tiskane-prve-trodimenzionalne-novine-uz-koje-dolaze-i-naocale//" title="Tiskane prve trodimenzionalne novine uz koje dolaze i nao&#269;ale"><img src="/images/uploads/vijesti/133158.jpg" alt="Tiskane prve trodimenzionalne novine uz koje dolaze i nao&#269;ale" title="Tiskane prve trodimenzionalne novine uz koje dolaze i nao&#269;ale" width="200px" /></a>Belgijski dnevni list na francuskom jeziku <strong>La Derniere Heure (DH) tiskao je prvo europsko izdanje novina u <strong>3D formatu</strong>. Svaki od &#269;itatelja pri kupnji dobije i posebne besplatne nao&#269;ale koje mu omogu&#263;avaju gledanje sadr&#382;aja u novinama. Sve fotografije i reklame u posebnom izdanju lista trodimenzionalne su, ali je tekstualni dio ostao nepromijenjen, objavio je <strong>BBC</strong>. Urednik DH-a Hubert Leclercq izjavio je da zbog velikih tro&scaron;kova ne planiraju ubudu&#263;e novine izdavati u ovom formatu. Kriti&#269;ari u <strong>Francuskoj </strong>pozdravili su novine, ali kona&#269;ni rezultat nazvali &ldquo;<u><em><strong>dalekim od savr&scaron;enog</strong></em></u>&rdquo;. Urednik Leclercq otkrio je da je za pripremanje ovog izdanja trebalo dva mjeseca. Na novinskim &scaron;tandovima na&scaron;lo se 115.000 primjeraka.
<div>
	- <strong>Slu&scaron;amo o 3D kinu, televiziji i videoigrama, tako da smo i mi to isku&scaron;ali - ka&#382;e Leclercq</strong>. - - Potrebno je samo nekoliko minuta da se naviknete na fotografije u 3D-u.</div>
<div>
	Ipak, mnogi nisu zadovoljni mutnim fotografijama na koje se bilo te&scaron;ko usredoto&#269;iti.</div>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-20T10:08:30+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>21.03. Franz Schubert &#8220;Oktet u F&#45;duru&#8221;</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/21.03.-franz-schubert-oktet-u-f-duru/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/21.03.-franz-schubert-oktet-u-f-duru/#When:09:10:08Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/21.03.-franz-schubert-oktet-u-f-duru//" title="21.03. Franz Schubert &#8220;Oktet u F-duru&#8221;"><img src="/images/uploads/vijesti/einleben1.jpg" alt="21.03. Franz Schubert &#8220;Oktet u F-duru&#8221;" title="21.03. Franz Schubert &#8220;Oktet u F-duru&#8221;" width="200px" /></a><p>
	Oktet u F-duru&nbsp; izvest &#263;e <strong>&#269;lanovi orkestra HNK u Zagrebu</strong> na &#269;elu s umjetni&#269;kom voditeljicom i violinisticom <strong>Vlatkom Peljhan</strong>.</p>
<div>
	<strong>Koncert izvode:<br />
	Vlatka Peljhan, violina<br />
	Viktorija Gubo, violina<br />
	Danko Buri&#263;, viola<br />
	Lidija Suchanek, violon&#269;elo<br />
	Ivan Gazibara, kontrabas<br />
	Hrvoje Pintari&#263;, rog<br />
	Istvan Matay, fagot<br />
	Davor &#268;rnigoj, klarinet</strong></div>
<div>
	&nbsp;</div>
<div>
	<strong>Franz Schubert </strong>je komponirao Oktet u F- duru 1824. godine, a prva javna izvedba odr&#382;ana je tri godine kasnije u be&#269;kom <strong>Musikvereinu</strong>. Nakon prve izvedbe je na neki &#269;udan na&#269;in <strong>Oktet </strong>gotovo sasvim pao u zaborav i tek nakon pojave u tiskanom obliku 1853. godine izveden je ponovno 1861. godine. Danas se smatra najomiljenijom i najljep&scaron;om skladbom u domeni <strong>komorne muzike</strong>.</div>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-20T09:10:08+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Ciganovi&#263; se napokon preselio u elitnu &#269;etvrt</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/ciganovic-se-napokon-preselio-u-elitnu-cetvrt/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/ciganovic-se-napokon-preselio-u-elitnu-cetvrt/#When:08:38:45Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/ciganovic-se-napokon-preselio-u-elitnu-cetvrt//" title="Ciganovi&#263; se napokon preselio u elitnu &#269;etvrt"><img src="/images/uploads/vijesti/stilist-u017eivi-u-podrumu-poludovru0161ene-dvokatnice_284584.jpg" alt="Ciganovi&#263; se napokon preselio u elitnu &#269;etvrt" title="Ciganovi&#263; se napokon preselio u elitnu &#269;etvrt" width="200px" /></a><p>
	On je miran i drag susjed. Nema tu nikakvih razularenih zabava, hvale Nevena Ciganovi&#263;a (39) novi susjedi. Modni stilist, poznat kao velika esteta, prije &scaron;est mjeseci iz sredi&scaron;ta grada preselio se na zagreba&#269;ki Goljak. Tamo je iznajmio stan u podrumu poludovr&scaron;ene dvokatnice od 40 kvadratnih metara ispred koje ve&#263; dugo stoji nabacan stari gra&#273;evinski materijal, krupni otpad, kante sa starim bojama i dvije kante za sme&#263;e. Iako je susjedima Ciganovi&#263; drag, nije im jasno kako je mogu&#263;e da tako poznata osoba poput njega do&#273;e &#382;ivjeti u tro&scaron;an stan. Pogotovo jer je, isti&#269;u susjedi, prostor u kojem stilist &#382;ivi nekad bilo skladi&scaron;te. Osim nepoznatih djevojaka koje Ciganovi&#263;a &#269;esto voze i do&#273;u mu u goste, do Goljaka svrati i Modni Ma&#269;ak odnosno Marko Grubni&#263;, ljubitelj &ldquo;birkinica&rdquo; vrijednih 73.000 kuna. No najbolja prijateljica, vlasnica bara Snje&#382;ana Mehun nije vi&#273;ena u novom Ciganovi&#263;evu kvartu.</p>
<p>
	- Preselio sam se jer u centru nisam imao gdje parkirati. Osim toga, sad moja kujica Da&scaron;enka u&#382;iva jer nam je blizu &scaron;umica - otkrio je stilist kojem je bilo neugodno gdje &#382;ivi.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Showbiz</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-20T08:38:45+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Koprivnica</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/koprivnica/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/koprivnica/#When:10:59:32Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/koprivnica//" title="Koprivnica"><img src="/images/uploads/vijesti/koprivnica.jpg" alt="Koprivnica" title="Koprivnica" width="200px" /></a><p>
	<strong>Drago mi je da se svim gra&#273;anima grada Koprivnice mogu obratiti na ovaj izuzetan na&#269;in te pridonjeti reklami i promociji na&scaron;eg lijepog malog grada. Sa nekoliko godina iskustva u pisanju tekstova te razra&#273;ivanju informacija napokon se mogu obratiti i svojim sugra&#273;anima kao voditelj novog koprivni&#269;kog portala.</strong></p>
<p>
	Zahvaljuju&#263;i poduze&#263;u WMD iz Bjelovara koje financira cijeli ovaj projekat i gra&#273;ani Koprivnice mogu imati mnogo moderniji te zanimljiviji portal koji &#263;e vjerujemo zamijeniti sve portale koji rade za grad Koprivnicu. Na ovom projektu radi velik broj ljudi kojima je stalo promovirati &scaron;to bolje sve gradove Dr&#382;ave Hrvatske te ponuditi svim ljudima &scaron;to vi&scaron;e sadr&#382;aja i informacija koje &#263;e im koristiti ili biti zanimljive za pro&#269;itati. Ja i moj mali tim ljudi obe&#263;ajemo Vam da &#263;emo se truditi obavjestiti Vas o svakom doga&#273;anju i zanimljivosti u najkra&#263;em roku.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-11T10:59:32+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Prelaze&#263;i preko &#382;eljezni&#269;kog mosta do&#382;ivio strujni udar</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/prelazeci-preko-zeljeznickog-mosta-dozivio-strujni-udar/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/prelazeci-preko-zeljeznickog-mosta-dozivio-strujni-udar/#When:13:28:42Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/prelazeci-preko-zeljeznickog-mosta-dozivio-strujni-udar//" title="Prelaze&#263;i preko &#382;eljezni&#269;kog mosta do&#382;ivio strujni udar"><img src="/images/uploads/vijesti/sisak_most.jpg" alt="Prelaze&#263;i preko &#382;eljezni&#269;kog mosta do&#382;ivio strujni udar" title="Prelaze&#263;i preko &#382;eljezni&#269;kog mosta do&#382;ivio strujni udar" width="200px" /></a><p>
	Kako je izvijestila PU sisa&#269;ko-moslava&#269;ka, mu&scaron;karac je prilikom prelaska preko &#382;eljezni&#269;kog mosta do&#382;ivio strujni udar uslijed kojeg je zadobio ozljede opasne po &#382;ivot.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Crna kronika</dc:subject>
      <dc:date>2009-09-26T13:28:42+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Pusi&#263;: Ne&#263;u farbati gra&#273;ane i izmi&#353;ljati vratolomije za dvije slike vi&#353;e u</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/pusic-necu-farbati-gradane-i-izmisljati-vratolomije-za-dvije-slike-vis/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/pusic-necu-farbati-gradane-i-izmisljati-vratolomije-za-dvije-slike-vis/#When:13:20:24Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/pusic-necu-farbati-gradane-i-izmisljati-vratolomije-za-dvije-slike-vis//" title="Pusi&#263;: Ne&#263;u farbati gra&#273;ane i izmi&#353;ljati vratolomije za dvije slike vi&#353;e u"><img src="/images/uploads/vijesti/vesna_pusic.jpg" alt="Pusi&#263;: Ne&#263;u farbati gra&#273;ane i izmi&#353;ljati vratolomije za dvije slike vi&#353;e u" title="Pusi&#263;: Ne&#263;u farbati gra&#273;ane i izmi&#353;ljati vratolomije za dvije slike vi&#353;e u" width="200px" /></a><p>
	"Zahvaljujem svim svojim prijateljima, kolegicama i kolegama koji su mi ukazali povjerenje da budem njihova predsjedni&#269;ka kandidatkinja. To povjerenje namjeravam opravdati do kraja i postati prvom hrvatskom predsjednicom", rekla Pusi&#263;, kojoj je Sredi&scaron;nji odbor dao svoju jednoglasnu potporu.</p>
<p>
	<strong>"Ljudi u Hrvatskoj imaju osje&#263;aj da je Vlada izgubila orijentaciju"</strong></p>
<p>
	"Svoju kampanju &#263;u voditi otvoreno, po&scaron;teno i profesionalno i ne&#263;u farbati gra&#273;ane i izmi&scaron;ljati vratolomije za dvije slike vi&scaron;e u novinama, ja ne &#382;elim pobijediti prijevarama gra&#273;ana, ve&#263; iskrenim i po&scaron;tenim odnosom", istaknula je Pusi&#263;, dodav&scaron;i da nas &#269;ekaju najzanimljiviji predsjedni&#269;ki izbori do sada, &#269;ime dobar izbor budu&#263;eg predsjednika postaje jo&scaron; va&#382;niji.</p>
<p>
	"Ljudi u Hrvatskoj imaju osje&#263;aj da je Vlada izgubila orijentaciju, boje se i atmosfera je pesimisti&#269;na iako Hrvatska ima temelje da bude uspje&scaron;na zemlja, ali za to joj treba nova vlast", rekla je Pusi&#263;.</p>
<p>
	<strong>&#268;a&#269;i&#263;: HNS osim najboljeg kandidata za predsjednika dr&#382;ave ima i najbolje kandidate za pobjedu na parlamentarnim izborima</strong></p>
<p>
	"Uvjereni smo da je do&scaron;lo vrijeme da Hrvatska dobije po&scaron;tenu i iskrenu predsjednicu koja &#263;e se znati obra&#269;unati s korupcijom i lo&scaron;om gospodarskom politikom zbog kojih svi u Hrvatskoj trpimo", rekao je predsjednik Sredi&scaron;njeg odbora HNS-a Ivan Vrdoljak.</p>
<p>
	Predsjednik HNS-a Radimir &#268;a&#269;i&#263; naglasio je da HNS osim najboljeg kandidata za predsjednika dr&#382;ave ima i najbolje kandidate za pobjedu na parlamentarnim izborima kada do njih do&#273;e.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2009-09-26T13:20:24+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Donja Bebrina, mjesto gdje se ra&#273;a najvi&#353;e blizanaca na svijetu</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/donja-bebrina-mjesto-gdje-se-rada-najvise-blizanaca-na-svijetu/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/donja-bebrina-mjesto-gdje-se-rada-najvise-blizanaca-na-svijetu/#When:10:43:27Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/donja-bebrina-mjesto-gdje-se-rada-najvise-blizanaca-na-svijetu//" title="Donja Bebrina, mjesto gdje se ra&#273;a najvi&#353;e blizanaca na svijetu"><img src="/images/uploads/vijesti/blizanci.jpg" alt="Donja Bebrina, mjesto gdje se ra&#273;a najvi&#353;e blizanaca na svijetu" title="Donja Bebrina, mjesto gdje se ra&#273;a najvi&#353;e blizanaca na svijetu" width="200px" /></a><p>
	<strong>Seoski kroni&#269;ar <span class="bold">Mata Bla&#382;evac</span>, koji je pomno istra&#382;io pisane dokumente i o svom selu knjigu napisao, navodi kako je od 1856. pa sve do 1999. u Bebrini bilo 50 poro&#273;aja blizanaca. </strong><br />
	<br />
	Zati&scaron;je je vladalo do 2004. godine kada su u Bebrini po prvi puta u posljednjih 150 godina ro&#273;eni trojci <span class="bold">David</span>, <span class="bold">Gabrijel </span>i <span class="bold">Veronika Mati&#269;evi&#263;</span>. Seoski &#273;ilko&scaron;i tvrde da sada, kada su se Bebrinci uvje&#382;bali sa dvojcima, &#382;ele pokazati kako mogu i vi&scaron;e.<br />
	<br />
	U kronikama pi&scaron;e da je bilo posebno plodnih godina, kao 1890. i 1952. kada su u samo par dana &#269;ak dvije Bebrinke na svijet donijele dvojke, ali i onih su&scaron;nih kada dvojke nisu ra&#273;ane punih 17 godina. <br />
	<br />
	<strong>Samo u posljednjih 50-ak godina ro&#273;eno je oko 300 novoro&#273;en&#269;adi &scaron;to je za selo koje broji ne&scaron;to manje od 500 &#382;itelja uistinu velika brojka. </strong><br />
	<br />
	- Uskoro &#263;e bit vi&scaron;e djece neg&#39; nas starih - ka&#382;u poluozbiljno. - Led je probijen. Ne znam dal je patka, ali sna&scaron;e mi pri&#269;aju da su na redu novi blizanci - govori <span class="bold">Mata Baboselac-Mi&scaron;in</span>, kroni&#269;ar i pisac. Dodaje kako sna&scaron;e ka&#382;u da su sada na putu &#269;etvorke. <br />
	<br />
	- Al&#39; ne&#263;e da ka&#382;u koja je - dodaje pomalo razo&#269;arano.<br />
	<br />
	<strong>A, &scaron;to je tome uzrok - ne zna se.</strong> Slu&#269;ajno nije. Da li je za to zaslu&#382;na nezaga&#273;ena priroda, ljekovito blato u bari Dvorina, ili... Odgovora nema, al dvojci se, pa sada i trojci - ra&#273;aju. To je &#269;injenica, a sve ostalo pusto naklapanje.</p>
<p>
	- Nas duple rode posje&#263;uju - smije se <span class="bold">Reza Ma&#273;arevi&#263; </span>(46) koja je rodila za sada posljednje blizance, desetogodi&scaron;nje djevoj&#269;ice <span class="bold">Anu </span>i <span class="bold">Barbaru </span>koje se veselo igraju s vr&scaron;njakinjama i isto blizankinjama <span class="bold">Mateom </span>i <span class="bold">Magdalenom </span>Petrovi&#263;: "Pa moji i supruga Franjine ra&#273;ali su blizance". - To vi&scaron;e nije neobi&#269;no, a ne&#263;e uskoro biti ni trojci - ka&#382;e i dodaje kako njene cure vole folklor, odijevat narodne no&scaron;nje, plesat i pjevat, a najradije gledaju kasete s nastupa bebrinskog "Kola". Vi&scaron;e nego one s crti&#263;ima. <br />
	<br />
	<strong>No, Donja Bebrina je selo i ne&#382;enja.</strong> Jedni ka&#382;u da ih je 30-ak, drugi da ih nema vi&scaron;e od 15. Zavisi od koje godine ra&#269;una&scaron;. Bilo kako bilo, obje brojke velike su za ovo selo. <br />
	<br />
	- Ne&#263;e cure da se &#382;ene za seljake. Treba radit, ka&#382;u. A nemamo ni vrimena - ka&#382;u ne&#382;enje. <br />
	<br />
	- Ma la&#382;u!, vele sna&scaron;e: "Lipi su to i nao&#269;iti momci al&#39; vi&scaron;e vole fla&scaron;u neg&#39; brak". Pravog odgovora za&scaron;to je tako - nema, ali zato Mata Mi&scaron;in-Baboselac, <span class="bold">Tunjica &Scaron;ar&#269;ev</span>, <span class="bold">Iva &#262;osin-Gljista</span>, <span class="bold">Zlatko Va&#269;kov&#269;ev</span>, <span class="bold">Tunja Bazin- Bazo</span>,... i druge okorjele ne&#382;enje priliku vide u Udru&#382;enja ne&#382;enja. <br />
	<br />
	- Mo&#382;da se tako lak&scaron;e odlu&#269;e za brak.<br />
	<br />
	&nbsp;</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:43:27+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Bandi&#263; razmi&#353;lja: Kandidirati se za predsjednika ili ne, pitanje je sad</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/bandic-razmislja-kandidirati-se-za-predsjednika-ili-ne-pitanje-je-sad/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/bandic-razmislja-kandidirati-se-za-predsjednika-ili-ne-pitanje-je-sad/#When:10:39:45Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/bandic-razmislja-kandidirati-se-za-predsjednika-ili-ne-pitanje-je-sad//" title="Bandi&#263; razmi&#353;lja: Kandidirati se za predsjednika ili ne, pitanje je sad"><img src="/images/uploads/vijesti/milan_bandic.jpg" alt="Bandi&#263; razmi&#353;lja: Kandidirati se za predsjednika ili ne, pitanje je sad" title="Bandi&#263; razmi&#353;lja: Kandidirati se za predsjednika ili ne, pitanje je sad" width="200px" /></a><p>
	Ve&#263; tjednima iz kruga Bandi&#263;evih najbli&#382;ih suradnika dolaze informacije kako &#263;e se zagreba&#269;ki gradona&#269;elnik uklju&#269;iti u trku za Pantov&#269;ak, a najbolja potvrda takvih tvrdnji je "kampanja" koju je zapo&#269;eo ovog ljeta obilaze&#263;i sve krajeve Hrvatske.<br />
	<strong><br />
	"Zahvalan sam gra&#273;anima i medijima koji me podr&#382;avaju"</strong></p>
<p>
	No, na pitanje ho&#263;e li se kandidirati za predsjednika ili ne, Bandi&#263; uporno izbjegava direktan odgovor. Najbli&#382;e odgovoru &scaron;to su novinari dobili od zagreba&#269;kog gradona&#269;elnika bila je re&#269;enica: "Kandidirat &#263;u se za predsjednika kad osjetim da mogu pobijediti, ne&#263;u biti samo sudionik". Danas je Bandi&#263; barem potvrdio da razmatra kandidaturu i na predstoje&#263;im izborima.</p>
<p>
	"Zahvalan sam gra&#273;anima i medijima koji me podr&#382;avaju, ali moram jo&scaron; malo razmisliti o kandidaturi za predsjednika", rekao je Bandi&#263;. Istovremeno, krugovi bliski zagreba&#269;kom gradona&#269;elniku &scaron;u&scaron;kaju kako &#263;e Bandi&#263; svoju kandidaturu objaviti tijekom idu&#263;ih nekoliko dana. Ukoliko se Bandi&#263; kandidira za predsjednika, zna&#269;it &#263;e to njegovo direktno izbacivanje iz SDP-a (kao &scaron;to se u HDZ-u dogodilo Nadanu Vido&scaron;evi&#263;u) zato &scaron;to je najve&#263;a oporbena stranka ve&#263; odredila Ivu Josipovi&#263;a za svog kandidata.</p>
<p>
	<strong>Bandi&#263; potvrdio kandidaturu za predsjednika zagreba&#269;kog SDP-a</strong></p>
<p>
	Na konferenciji za novinare koju je danas odr&#382;ao, Bandi&#263; je potvrdio da &#263;e se &#269;etvrti put kandidirati za predsjednika zagreba&#269;kog SDP-a, te je ponovio da Gradskom uredu i Holdingu predstoje &#269;istke. "Odgovornost &#263;e snositi svi oni koji su izgubili motiv ili kompetenciju za rad, koji nisu na tragu politike za koju su gra&#273;ani glasovali i koji su zapo&scaron;ljavali nove radnike usprkos preporuci da se to ne radi", rekao je Bandi&#263;</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:39:45+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Vi&#353;e se ne mo&#382;emo vaditi na Srbe ni Slovence, a Europa &#263;e vidjeti pravo lice Hrvatske</title>
      <link>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/vise-se-ne-mozemo-vaditi-na-srbe-ni-slovence-a-europa-ce-vidjeti-pravo-lice/</link>
      <guid>http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/vise-se-ne-mozemo-vaditi-na-srbe-ni-slovence-a-europa-ce-vidjeti-pravo-lice/#When:10:34:48Z</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<a href="http://opatija-hr.info/hrvatska/hrvatska/vise-se-ne-mozemo-vaditi-na-srbe-ni-slovence-a-europa-ce-vidjeti-pravo-lice//" title="Vi&#353;e se ne mo&#382;emo vaditi na Srbe ni Slovence, a Europa &#263;e vidjeti pravo lice Hrvatske"><img src="/images/uploads/vijesti/kosor_pahor.jpg" alt="Vi&#353;e se ne mo&#382;emo vaditi na Srbe ni Slovence, a Europa &#263;e vidjeti pravo lice Hrvatske" title="Vi&#353;e se ne mo&#382;emo vaditi na Srbe ni Slovence, a Europa &#263;e vidjeti pravo lice Hrvatske" width="200px" /></a><p>
	Mate Grani&#263; i Tonino Picula sla&#382;u se da je deblokiranje pregovora s Europskom unijom veliki korak unaprijed, ali premijerki Kosor ipak su prona&scaron;li neke zamjerke. Grani&#263; smatra da je Kosor od samog starta lo&scaron;e komunicirala s javnosti, dok se Picula pita koja &#263;e biti cijena iznenadne slovenske susretljivosti.</p>
<p>
	"Slovenija je postala susretljivija zbog pritiska iz SAD-a i Europske unije", tuma&#269;i Grani&#263; koji tvrdi kako je ozra&#269;je u me&#273;unarodnoj zajednici uvelike i&scaron;lo u korist Hrvatske. "SAD su stigle Sloveniju ve&#263; kad je poku&scaron;ala ote&#382;ati ulazak Hrvatske u NATO i stvorio se pritisak da se spor rije&scaron;i da se pregovori deblokiraju", ka&#382;e Grani&#263;.</p>
<p>
	<strong>&#268;ime smo platili deblokadu?</strong></p>
<p>
	Sli&#269;nu ocjenu me&#273;unarodnog raspolo&#382;enja dao je i Picula, ali za njega to nije dovoljno dobar razlog za slovensku susretljivost prema Hrvatskoj i ukidanje blokade. "Europljani &#263;e prije svega uvijek &scaron;tititi svoje interese", tvrdi Picula i dodaje kako se zbog toga moramo zapitati &scaron;to nam sve Jadranka Kosor nije rekla.</p>
<p>
	"Mi se sad nalazimo u situaciji da moramo &scaron;pekulirati o detaljima dogovora izme&#273;u hrvatske premijerke i Boruta Pahora", ka&#382;e Picula koji je izrazio nadu da &#263;e premijerka na idu&#263;oj sjednici sabora objasniti javnosti &scaron;to se to&#269;no dogodilo jer "ova Vladina tiha diplomacija nije tiha nego nejasna".</p>
<p>
	<strong>Uklju&#269;iti oporbu, ali ne i javnost</strong></p>
<p>
	Grani&#263; se sla&#382;e bi lideri oporbe trebali biti uklju&#269;eni u pojedinosti pregovora i vjeruje da bi to pomoglo njihovom tijeku, ali prema javnosti ima druga&#269;iji stav. "Nikad javnost ne smije biti uklju&#269;ena u sve detalje pregovora jer bi ih to samo ote&#382;alo, ve&#263; o njima mora biti izvije&scaron;tena tek kad sve zavr&scaron;i", smatra Grani&#263; koji Vladi ipak zamjera &scaron;to je dopustila da se u narodu stvori negativna slika o aktualnom hrvatskom polo&#382;aju.</p>
<p>
	"Tu je kiksalo i Ministarstvo vanjskih poslova, koje je javnosti moralo odmah objasniti da jo&scaron; ni&scaron;ta nije dogovoreno niti potpisano", ka&#382;e Grani&#263; referiraju&#263;i se na tvrdnje da je Kosor poklonila Slovencima izlaz na more i tako prodala 115 kilometara kvadratnih hrvatskog teritorija.</p>
<p>
	"Mi nismo jo&scaron; ni blizu arbitra&#382;nom sporazumu i do njega &#263;emo te&scaron;ko do&#263;i prije prolje&#263;a idu&#263;e godine. A i kad bude donesen, mora ga potvrditi Hrvatski sabor. Sasvim je jasno da nema Sabora koji bi prihvatio darivanje hrvatskog teritorija", ka&#382;e Grani&#263; koji smatra da su Pahorove izjave kako je "Slovenija dobila izlaz na otvoreno more" samo "pri&#269;a za doma&#263;u javnost".</p>
<p>
	"Istina je da je Rehnov drugi prijedlog dogovoren kao temelj za nastavak pregovora, ali to je samo po&#269;etna pozicija. Ja ne sumnjam da &#263;e se Hrvatska u tijeku pregovora usmjeriti prema prvom prijedlogu koji nam je bio prihvatljiviji. Va&#382;no je samo da se pregovori vode &#269;vrsto", ka&#382;e Grani&#263;.&nbsp;</p>
<p>
	<strong>Razotkrivanje pravog lica Hrvatske</strong></p>
<p>
	No, Picula nije uvjeren. Biv&scaron;i SDP-ov ministar vanjskih poslova podsje&#263;a na brojne grijehe Jadranke Kosor unutar samo tri mjeseca njenog premijerskog mandata. "&Scaron;to re&#263;i o premijerki koja predla&#382;e niz zakona, a oni jedan za drugim samo padaju? Tko nam garantira da ne&#263;e i ovaj dogovor isto tako pasti? Te&scaron;ko je znati &scaron;to nas &#269;eka i zato se moramo zapitati &#269;ime smo platili deblokadu pregovora, koja je zasad jedina vidljiva posljedica", ka&#382;e Picula.</p>
<p>
	Picula isti&#269;e kako se on uvijek zalagao za pribli&#382;avanje Hrvatske europskim integracijama pa je to razlog zbog koje pozdravlja deblokadu, ali upozorava da Hrvatsku jo&scaron; &#269;ekaju jako ozbiljne reforme.</p>
<p>
	"Vjerojatno najbolja i najpozitivnija posljedica ovog sporazuma je &scaron;to &#263;e ukidanje slovenske blokade razotkriti na&scaron;e unutarnje slabosti. Ne mo&#382;emo se vi&scaron;e vaditi na Srbe, njih nema ve&#263; deset godina. Sada vi&scaron;e nema ni Slovenaca. Ostali smo bez svih alibija i napokon se moramo pozabaviti svojom europerspektivom koja je, treba priznati, jako lo&scaron;a", ka&#382;e Picula i kao glavnu prepreku ulaska u EU isti&#269;e kriminal u dr&#382;avnim firmama.</p>
]]></content:encoded> 
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    
    </channel>
</rss>
